"Ne isključujem mogućnost da se kandidiram za mjesto reisu-l-uleme", izjavio je Zukorlić.

"No ni američki predsjednici ne počinju kampanju godinu prije izbora", dodao je, spominjući činjenicu da je do izbora ostalo još mnogo vremena.

Mandat reisu-l-uleme Mustafe Cerića ističe u novembru i izbori za nasljednika bi se trebali održati u martu 2012. godine.

"Sarajevo je moj duhovni, nacionalni i etnički centar", izjavio je muftija Zukorlić, dodajući da je Beograd samo glavni grad države u kojoj živi.

Prije tri godine, na jednoj svečanosti u Novom Pazaru, Zukorlić je izjavio da Bošnjaci iz Sandžaka vide Tursku kao majku koja je bila prisiljena da napusti svoju djecu – Bošnjake u Sandžaku i BiH, te Albance.

Muftija je mislio na činjenicu da su mnogi Slaveni i Albanci na Balkanu prešli na islam pod Osmanlijskom imperijom.

Zukorlić kaže kako on nema problema sa ljudima iz Beograda, nego da ima problema samo sa ljudima koji vladaju Srbijom a iz Beograda su.

Tenzijei između Beograda i muftije Zukorlića potiču iz jula 2008. godine, kada je on prvi put izabran za muftiju Islamske zajednice u Srbiji.

Srbija tretira Sandžak kako je Slobodan Milošević svojevremeno tretirao Kosovo, izjavio je tada muftija. Prava Bošnjaka su ugrožena kao što su bila i prava kosovskih Albanaca pod vlašću Miloševića.

Beograd je pogoršao napetosti prošle godine, mijenjanjući pravila o sastavu Bošnjačkog Nacionalnog Vijeća prošlog jula, uglavnom iz razloga kako bi spriječili Zukorlića da vodi to Vijeće.

Na spornim izborima za Vijeće, Zukorlićeva Bošnjačka kulturna zajednica osvojila je 17 od 35 mjesta. Njegova dva suparnika, Bošnjačka lista i Bošnjački preporod osvojili su po 13 i 5 mjesta.

Nakon konstituirajuće sjednice 7. jula 2010. godine, Zukorlić je najavio da je Vijeće ispravno formirano jer je većina članova prisustvovala sjednici.

Međutim, vlada Srbije je povukla kontradiktoran potez 6. jula, naredivši u zadnjem trenutku promjenu pravilnika Vijeća, kada je saopšttila kako je potrebna dvotrećinska prisutnost.

Ministar za prava manjina potom je izjavio da ne priznaje Bošnjačko Vijeće, koje je nastavilo sa radom, usprkos Beogradu.

Sve etničke manjine u Srbiji imaju pravo osnovati nacionalna vijeća, koja imaju ovlaštenja u dosta prava poput medija, kulture, obrazovanja i upotrebe simbola.

Balkan Insight/BLIN MAGAZIN/tg