U razgovoru učestvuju: Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Teofil Pančić i Ivan Čolović.

Kako kaže Lovrenović, prva decenija 1. stoljeća je vrijeme nastanka tekstova uvrštenih u knjigu.

"U njima je pečat svakodnevnice i uplitanja u nju vidljiv i namjeran. Horizont te svakodnevnice - bosanske i postjugoslavenske svakodnevnice početka stoljeća - nizak je, tijesan i zamračen.  Bosna, strašna žrtva raspada Jugoslavije, glavnih aktera toga raspada, te svojih unutarnjih bijesova, kao da se vratila u predemancipacijsko stanje, u nekakav zagubljeni, mrtvi rukavac Historije, iz kojega nikako da izbije na glavni put, u Svijet. Postala je ne-mjesto; u takvoj mjeri, da za ljubav i za suosjećanje s njezinom tragedijom treba premnogo snage i empatije, jer su i tragedija i suosjećanje uniženi, instrumentalizirani i politički unovčeni do rugla i do besmisla", ističe  Lovrenović .

Lovrenović navodi da je u ovu knjigu uvrstio samo  najindikativnije tekstove.

"Ovi tekstovi su  i znak čežnje za mogućnošću drukčijega komuniciranja: takvoga, u kojemu oštrina neslaganja neće proizvoditi uzajamno satiranje, nego će rađati intelektualnu radost ogledanja suprotstavljenih ili samo različitih ideja i argumenata jednoga u drugome. Jedva da se tomu možemo nadati, ništa nije važnije nego uvijek iznova pokušavati", ističe između ostalog Lovrenović.

Tekstovi koji se nalaze u knjizi "Imela i stablo" objavljivani su u listovima i web časopisima s kojima je autor surađivao.

To su, uz ostale, splitski Feral Tribune, magazin Dani, sarajevska franjevačka revija Svjetlo riječi, Eiffelov most, književni časopis na web-stranici Miljenka Jergovića.

(FENA/md)