Kroz manifestaciju "Noć Jurija Gagarina", diljem svijeta slavi se istorijski poduhvat tog ruskog astronauta. Tako je riječki muzej informatike 'Peek&Poke' za 9. april priredio poseban program, a zagrebački Tehnički muzej, u saradnji s ruskim veleposlanstvom, danas otvara izložbu fotografija "Jurij Gagarin".
Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek u kosmosu, je rođen 9. marta 1934. u Gžatsku (Smolenska oblast), ali je odrastao u selu Klušino, u porodici kolhoznika. Srednju školu je završio u Gžatsku, gde se poslije rata preselila njegova porodica.
Godine 1951. završio je zanatsku školu i postao livac, poslije čega je pohađao Saratovski industrijski tehnikum koji je završio 1955. Tamo, u lokalnom avioklubu, Gagarin je napravio prve korake u nebo. Te iste, 1955. godine, upisao je u Orenburgu Čkalovljevo vojno vazduhoplovno, učilište koje je završio 1957. prvi u klasi. Zatim je služio kao pilot-lovac Sjeverne flote, odakle je 1960. prešao u kosmonaute. Priča o Gagarinu kao vrhunskom pilotu, koja je dio njegove oficijelne biografije, naravno nije tačna.
Istina je da su za kosmonaute birali dobre, ali ne i vrhunske pilote. Nedavno su objavljena sjećanja njegovog prvog instruktora letenja koja Gagarina opisuju kao pilota koji je imao problema tokom svoje letačke karijere. Konačno, komandanti garnizona koji su dostavljali spiskove pilota-kandidata za kosmonaute, sigurno nisu željeli da ostanu bez svojih najboljih pilota, tako da su na informativne razgovore sa oficirima iz Moskve odlazili piloti koji nisu pripadali samom vrhu sovjetske pilotske škole. Konačno, u većini slučajeva glavnu ulogu u izboru kosmonauta imale su, pored pilotskih, ljudske i „partijske“ osobine. Kao pilot-kadet pedesetih godina, Gagarin je vaspitavan u strogom duhu komunističke discipline.
Jedne noći, kao dežurni čete u kojoj je služio, on je, na primjer, žurno prijavio pretpostavljenom odsustvo nekoliko pilota, inače njegovih drugova. Uslijedila je stroga kazna pilotima, ali i njihova osveta – „ćebovanje“ - koje umalo Gagarina nije koštalo života. Bez svijesti odveden je u bolnicu gde su ljekari jedva uspjeli da ga povrate.
Sve u svemu, Gagarin je postao kosmonaut, ali se ničim nije izdvajao od 20 prvih kosmonauta. Čak, kada se stave na papir uporedne karakteristike svih kosmonauta, onda se vidi da je u svim etapama pripreme Gagarin, po svojim dometima, uglavnom bio negdje na sredini. U stvari, teško je naći ijednu etapu treninga za koju se može reći da je u njoj Gagarin bio broj jedan. Možda, boravak u surdokomori. Kažu da je Gagarin bio jedan od rijetkih koji nije imao problema da provede dvije nedjelje u totalnoj izolovanosti. Međutim, padobranski skokovi, centrifuga, termokomora, fizičke vježbe,teorija, poznavanje konstrukcije kosmičkog broda i rakete... u svakoj od ovih disciplina bilo je boljih kandidata od Gagarina. Konačno, kada je trebalo odlučiti koga poslati prvog u kosmos, Jurija Gagarina ili Germana Titova (koji je po mišljenju mnogih bio superiorniji kandidat), prevagnulo je, između ostalog i to što je Titov imao ime koje se Hruščovu nikako nije dopadalo: „Šta je ovo? Je l’ ovaj Njemac?“ – pitao je Hruščov iznenađen imenom Titova kada su mu pokazali fotografije i biografije kandidata za prvi kosmički let.
Gagarin je kao prvi čovek poletio u kosmos 12. aprila 1961. u brodu „Vastok“. Kada je lansiran imao je čin poručnika, a kada se vratio na Zemlju 108 minuta kasnije, preskočivši kapetanski, unapređen je direktno u čin majora. Posle istorijskog leta u kosmos, Gagarin je, po drugi put krenuo na put oko svijeta, ali ne u kosmičkom brodu. Posetio je nekoliko desetina država, gde su mu priređeni veličanstveni prijemi. Već 1964. u 30. godini života, dobija čin pukovnika.
DEPO PORTAL/a.k./BLIN MAGAZIN/tg