Piše: Nebojša Šerić Šoba Sadaka is Dead
Za vas kojima se povraća evo dobre prilike da vam se Tuđmanov umjetnik malo i u dupe uvuče
Čovjek je (možda nesvjesno) začetnik poplave kiča koji je zapljusnuo Bosnu 80tih, on je krenuo prvi sa ogromnim debelim zlatnim ramovima, sa pseudo-tradicionalizmom, koji je prisilno postao javni stil. Slijedili su ga mnogi, nema WC-a u Sarajevu koje nema neku verziju njegove estetike, sito štampa je odštampala milione prozora,vrata, konja, avlija, turbana, i umjesto modernog života, sredina je vraćena u tamni srednji vijek koji ni izbliza nije bio tako lijep i sladak kako se predstavlja.
Sada se to ponovo pokušava nabiti na nos, ali ovaj put kroz Srebrenicu, kroz uvlacenje u š...k na najlakši način, dokazivanjem patriotizma.
Estetika će ostati ista samo će se umjesto vrata, prozora, konja, tu ukazati mučenici, pa će uskoro svaka kuća imati novu vrstu političkog kiča, svako će svaki dan moći sjediti i ne raditi ništa i samo oplakivati gorku sudbinu umjesto da zavrne rukave i nešto napravi.
Ovaj put će srednji vijek postati i nedavna prošlost, a samim tim i budućnost, koja očigledno nije namjenjena Bosancima. Srebrenica je, nažalost, postala alat, sredstvo života za mnoge bogate i imućne, postala je nezaobilazan faktor pri dokazivanju patriotizma. Umjesto simbola sveopšteg praštanja i dostojanstva, sve više postaje simbol osvete i podjele, sada i kroz radove "eminentnih" soboslikara, koji su za vrijeme treagedije udobno sjedili u svojim inostranim i subsidiranim ateljeima i slikali kojekakve škrabotine za one koji su sve ovo i pokrenuli. Ovo je nova u nizu podvala koje će očigledno proći, biti prihvaćene i dignute u nebesa, postavljenja na pijedestal odbrane nacionalnog identiteta i kvazi-suvereniteta, dok će situacija u zemlji biti još gora.
Šoba je u tekstu na svom blogu, odreagovao na vijest obavljenu u Dnevnom Avazu, koju Vam u cijelosti prenosimo
Berber: Monografija na 600 strana rađena u najsavremenijoj tehnologiji
Bosanskohercegovački velikan slikarstva i grafičar svjetskog glasa Mersad Berber, nakon skoro deset godina, okončao je svoj životni projekt pod nazivom "Srebrenica". Riječ je o svojevrsnom slikovnom romanu, monografiji koja je ovih dana izašla iz štampe, a čija će promocija, kako je to za "Dnevni avaz" ekskluzivno potvrdio Berber, biti upriličena 12. aprila u Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu.
- Sada ne bih želio davati nikakvu procjenu ili ocjenu o svemu tome. Uglavnom, knjiga, monografija je izašla, a ono što je najvažnije jeste da će, evo, biti promovirana - kazao nam je Berber u telefonskom razgovoru iz svog ateljea u Zagrebu.
Likovna hronika
"Srebrenicu" će, kako nam je otkrio Berber, promovirati niz znamenitih likovnih kritičara, kao što je Igor Zidić, jedan od najboljih historičara umjetnosti iz Zagreba, a koji je i autor prvog velikog eseja u monografiji.
- Bit će tu i Petar Selem, univerzitetski profesor, također povjesničar umjetnosti, Milan Bešlić, likovni kritičar, a s naše strane, osim mene, na promociji će biti Abdulah Sidran, čiju sam veliku poemu o Srebrenici uvrstio u ovu knjigu, Ćazim Sarajlić, ali i Edvard Lusi Smit (Edward Lucie Smith), kojeg očekujemo svakako, iako je u poznim godinama - rekao nam je Berber.
O svojoj knjizi, čija je najava proteklih godina iznimno zaintrigirala našu javnost, Berber je pojasnio kako je to, zapravo, jedna velika likovna hronika koja ima 600 strana rađenih u najsavremenijoj tehnologiji.
Antički junaci
- U toj knjizi je jedna velika alegorija o Srebrenici, s jednim velikim mitom o antičkim junacima Dedalusu i Ikarusu, koje u bijegu s Krete od tiranina Minosa vjetar nanosi u Bosnu. Njih dvojica padaju u Klisu, 46 kilometara istočno od Srebrenice, kada je iskope žrtava 1996. godine radio Vilijam Hagland (Villiam Haglund), američki forenzički antropolog. On je jedan od velikih heroja moje čitave priče - govori nam slavni umjetnik, koji u knjizi, kao slikar i crtač, prati pohod svojih junaka.
Osim ciklusa crteža Bosne na austrijskim poštanskim razglednicama, treći dio slikovnog prikaza jeste Berberova posjeta Potočarima, Srebrenici.
- To je moja izravna likovna impresija svega toga. Moje reakcije na tragediju u Srebrenici nisu dokumentarne. To je, dakle, jedna ekstemporalnost s velikim mitom o Dedalusu i Ikarusu - govori nam Berber.
Nakon zagrebačke promocije Berber bi volio, kako nam je rekao, "Srebrenicu" predstaviti u Sarajevu i Tuzli.
Ljudski duh nadilazi katastrofe
Edvard Lusi Smit, jedan od najznačajnih britanskih historičara umjetnosti i likovnih kritičara, Berbera je proglasio najvažnijim postklasicističkim autorom, a za njegova djela vezana uz srebreničku katastrofu ustvrdio je kako to nisu izravni opisi onoga što se tamo dogodilo u pet julskih dana 1995. godine.
- Najvećim dijelom on rado tu ulogu prepušta drugima. Pušta ih često u grozomorno, u doslovnom smislu, da se prepiru zbog kostiju. Sam, pak, nastupa kao posrednik za načine djelovanja uspomena. Uspomena koje progone, koje izazivaju i koje u konačnici služe utjehi. On nam potvrđuje da ljudski duh može nadići čak i najkatastrofalnije događaje. Čak i ako zbog toga mora posegnuti duboko u tamu - naveo je Smit.
DEPO PORTAL/a.k.