On je u Briselu, uoči sutrašnjeg sastanka Političko bezbjednosnog komiteta EU, na kom će učestvovati, rekao da nema tolerancije za one koji krše Ustav BiH i Ustav Federacije BiH /FBiH/.
Komentarišući postupak hrvatskih stranaka, Incko je grupi novinara rekao da se neimenovanjem predstavnika u Domu naroda krši ustavni zakon i dejtonske odredbe.
Kako javlja dopisnik Srne, jedan evropski diplomata rekao je da će OHR ostati u BiH još otprilike dvije godine, a onda će se izmjestiti iz Sarajeva, vjerovatno u Brisel ili u Ženevu.
Novi šef delegacije EU i šef OHR-a jedno će vrijeme biti u BiH paralelno i imati paralelna ovlaštenja. Prema njegovim riječima, OHR će zadržati bonska ovlaštenja, čak i nakon preseljenja iz Sarajeva. Do sada, OHR je koristio 900 puta bonska ovlaštenja, a 180 puta je uklonio ličnosti iz političkog života.
Diplomata je potvrdio da će misija novog šefa delegacije u BiH brojati oko 120 ljudi, i da nakon trećeg kruga takmičenja, postoji uži izbor od dva kandidata, Nijemca i Britanca.
Valentin Inzko izjavo je u ponedjeljak u Bruxellesu kako smatra da su dva HDZ-a, koja odbijaja imenovati delegate u Dom naroda Federacije BiH, prekršila ustav, a da je za ocjenjivanje legalnosti formiranja vlade u Federaciji BiH bez toga doma nadležan jedino Ustavni sud.
Inzko je skupini novinara u Bruxellesu izjavio kako poziva sve stranke u BiH da prihvate činjenicu da je samo Ustavni sud nadležan za ocjenjivanje legalnosti vlade Federacije BiH te da je do sadašnje situacije došlo zbog toga što tri županije s hrvatskom većinom odbijaju imenovati delegate u Dom naroda.
Inzko dopušta mogućnost da dođe do osporavanja legalnosti izbora federalne vlade, ali da su se oni koji to osporavaju već ranije stavili izvan ustavnih okvira.
Vlada Federacije BiH, koju su formirale Socijaldemokratska partija (SDP), Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB) izabrana je 17. marta, a dva HDZ-a, koja su osvojila najveći broj glasova Hrvata u BiH, osporavaju tu odluku jer za nju glasao Dom naroda u krnjem sastavu, bez svih hrvatskih izaslanika.
Dom naroda sastoji se od tri nacionalna kluba Hrvata, Srba i Bošnjaka, koji imaju po 17 izaslanika, te sedam iz reda ostalih. U trenutku potvrđivanja vlade bilo je imenovano samo šest od 17 hrvatskih izaslanika, a njih pet je glasalo za novu vladu, dok Ustav propisuje da je potrebna najmanje jedna trećina glasova iz svakog nacionalnog kluba.
Nakon toga je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) dalo za pravo većinskim hrvatskim strankama i poništilo izbor čelnika Federacije BiH. SIP je utvrdio da izbori za Dom naroda parlamenta FBiH nisu provedeni u svih deset županija sukladno odredbama izbornog zakona, pa nisu bili ispunjeni ni uvjeti za njegovo konstituiranje, te da se zbog toga poništava izbor izbor predsjednika i dva dopredsjednika FBiH. SIP je također zatražio od županijskih skupština koje još nisu provele izbore (za Dom naroda) da žurno zakažu sjednice i to učine.
Tu odluku SIP-a 28. marta poništio je visoki predstavnik Inzko, uz obrazloženje da se ne smije dopustiti blokada vlasti kakva je uslijedila kada su HDZBiH i HDZ 1990. odlučili blokirati izbor svojih zastupnika u federalni Dom naroda iz županija u kojima su te dvije stranke osvojile većinu na izborima u oktobru 2010. godine.
Očekivalo se da će Ustavni sud Federacije BiH razriješiti to pitanje, ali je on obustavio postupak nakon što je bivša predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto povukla svoj zahtjev da se ocijeni ustavnost konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH i izbora novog predsjednika i dopredsjednika Federacije. Time odluka Valentina Inzka, koji je privremeno suspendirao odluku SIP-a, ostaje na snazi do daljnjega.
Inzko je rekao da bi mogao podržati povezivanje županija i općina s hrvatskom većinom, kroz stvaranje međužupanijskog i međuopćinskog vijeća, sve dok je to u okviru Ustava i zakona BiH. Također je rekao da ne bi imao ništa protiv stvaranja TV kanala na hrvatskom jeziku, ako hrvatska strana dođe s obrazloženim prijedlogom za to.
Inzko je oštro osudio izjave o raspadu Bosne i Hercegovine, koje se ponekad čuju iz Republike srpske, smatrajući da bi podjela BiH bila "postuhumna pobjeda Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića".
"Bosni i Hercegovini treba dati šansu", rekao je Inzko dodajući da se tom zemljom kroz dugo povijesno razdoblje upravljalo izvan nje same i da sada treba dobiti prigodu da sama odlučuje o svojoj sudbini.
(SRNA/FENA/em)