Komentirajući navedene podatke, sociolog Jusuf Žiga kaže da bijela kuga u BiH traje najmanje deset godina. Prisutna je u svim krajevima naše države, iako se u pojedinim područjima bilježi povećanje nataliteta.

- To je ustvari lažna slika odnosno rezultat mehaničkog priliva stanovništva zbog atraktivnosti nekog mjesta poput Sarajeva, Banje Luke i još nekoliko gradova. Radi se o optičkoj varci koja je kratkog daha - istakao je Žiga.
 
Više je razloga što danas imamo takvu demografsku situaciju. Jedan od njih je i taj što je BiH prije rata ušla u demografsku tranziciju koja podrazumijeva smanjenje nataliteta, a povećanje broja starijih osoba.

- Stručnjaci su predvidjeli da će se takav trend okončati do 2025. godine, ali rat i njegove posljedice usložnile su situaciju i dovele do šokantno teškog stanja u bh. društvu. Veliki broj ljudi je nastradao, a fertilno sposobna populacija otišla iz BiH.

Imamo dramatičnu promjenu demografske slike našeg društva. Ono više ne liči na sebe. Nema demografskog miksa koji je nekad bio očaravajući na svakom pedlju naše zemlje - kazao je prof. Žiga.

Naglasio je da nam je socijalna situacija teška i da se ne može od nekoga očekivati da rađa djecu ako nema posla ili ne može riješiti stambeno pitanje.

Demograf Stevo Pašalić također potvrđuje da se nalazimo u takozvanom procesu depopulacije, odnosno smanjivanja broja stanovnika na osnovu broja rođenih i umrlih. Uz to, naglašava da su podaci još i drastičniji jer imamo i negativan migracijski saldo, odnosno više ljudi odlazi iz BiH nego što se vraća.

- Sve u svemu, demografska slika nam nije nimalo povoljna. Populacija sve više stari, imamo povećanu stopu mortaliteta nad natalitetom... - rekao je Pašalić uz objašnjenje da je za popravljanje demografske slike potreban duži vremenski period i finansije kojima će se stimulirati rađanje trećeg i četvrtog djeteta.

Komentirajući znatno povećanje razvoda i smanjenje broja sklopljenih brakova, Pašalić konstatira da građani sve kasnije ulaze u brak zbog školovanja, rješavanja stambenih pitanja, nemogućnosti zaposlenja, a samim tim, kasnije se odlučuju i na potomstvo.

- Brakovi koji su sklopljeni ranije dosta su nestabilni, a osnovni razlozi su neriješena egzistencijalna pitanja - zaključio je naš sagovornik.

Prirodno kretanje stanovništva

                                            2009.        2010.

Razvedenih brakova               949            1.143
Sklopljenih brakova           20.563          19.731
Umrla dojenčad                     186               200
Prirodni priraštaj                     48              -854
Umrli                                34.772          34.633
Živorođeni                        34.820          33.779

(Dnevniavaz.ba/dg)