U saopštenju se navodi da je Hag prvi međunarodni sud koji je koristio demografske procjene, ne samo broja ubijenih, već i ranjenih, nestalih, ekshumiranih i identifikovanih osoba, raseljenih osoba i izbjeglica.
U saopštenju se ističe da broj od 104.732 žrtve utvrđen kao konačna procjena broja preminulih u Bosni i Hercegovini i dobiven je na temelju 12 različitih izvora. Ti podaci nisu povezani ni s jednom konkretnom optužnicom nego se radi o zbirnom rezultatu izvještaja koji su uvršteni u dokazni materijal u nekoliko suđenja pred Tribunalom.
Prvi izvještaj demografske službe tužlaštava odnosio se na broj nestalih osoba nakon pada srebreničke enklave u julu 1995. godine i uveden je 2000. kao dokaz u predmetu protiv Radislava Krstića, bivšeg visokog oficira vojske bosanskih Srba koji je osuđen za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici. U tom izvještaju procijenilo se da je 7475 bosanskih muslimana - Bošnjaka ubijeno nakon pada Srebrenice.
Do sada je napravljeno četrdesetak izvještaja koji se odnose na različite epizode sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
Na suđenjima koja se odnose na rat u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, demografski podaci koji su uvršteni u dokaze uglavnom su potjecali od izvještaja stručnjaka i svjedočenja službenih hrvatskih izvora, ponajviše od državne Komisije za zatočene i nestale osobe, navodi se u materijalu tužilaštva i dodaje da su u nekoliko predmeta suci smatrali da se na značajne dijelove izvještaja te Komisije mogu osloniti. Navodi se da su ti dokazi predstavljeni na suđenjima Slobodanu Miloševiću, Milanu Martiću, Mili Mrkšiću i drugima i da su se analize uglavnom bavile brojem nestalih osoba i ekshumiranih tijela osoba hrvatske nacionalnosti, a u novijim izvještajima i srpske nacionalnosti. U saopćenju se ne prenosi nijedna brojka vezana uz Hrvatsku.
U materijalu se navodi i da se, što se tiče broja žrtava i nestalih osoba u čitavoj Hrvatskoj, zbog nepodudarnosti brojeva u različitim izvorima ukupni podaci nisu mogli predstaviti na suđenjima pred Haškim sudom.
(FENA/ds)