Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdi da ni lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, niti bilo koji drugi kadar iz te stranke ne može biti novi ministar inostranih poslova BiH, jer ta pozicija, prema načelu ravnopravnosti i rotacije, mora da pripadne Srbima!

Radmanović ističe da SDP želi da navodno ustupanje pozicije predsjedavajućeg Savjeta ministara hrvatskim strankama naplati mjestom šefa diplomatije i da to predstave kao znak svog popuštanja u pregovorima, što nema veze sa principom rotacije na kojem treba da počiva BiH.

- Nemoguće je da dva mandata zaredom na istoj funkciji budu kadrovi iz bošnjačkih stranaka. Neophodno je obezbijediti rotaciju i tada sigurno Hrvat iz hrvatske stranke ide na mjesto predsjedavajućeg, a Srbin na mjesto ministra inostranih poslova! Svaka druga priča tipa da Bošnjaci ne mogu da dozvole da nemaju jedno od ta dva mjesta izgleda smešna. To je, u stvari, njihova vizija BiH u kojoj oni žele da određuju ko šta treba da bude, ali to neće proći - kaže Radmanović u intervjuu za Press RS.

Šta srpski kadar može da promeni u MIP-u?

- Najvažnije je da se poštuje princip rotacije. Međutim, osim toga, bitno je da neko popravi stvari koje je pokvario prethodni ministar. Svi koji idu u inostranstvo moraju da zastupaju BiH onakvu kakva jeste, a ne onako kako se ona njima sviđa. Važno je riješiti loš raspored kadrova po nacionalnom ključu. Jer, i niži činovnici u DKP mreži raspoređuju se približno nacionalnoj strukturi. Dok smo to potpuno sproveli kada je reč o ambasadorskim mjestima, na nižem nivou je ministar radio šta hoće, koristeći Zakon o radnim odnosima.

Da li je bilo moguće kontrolisati Svena Alkalaja?

- Nikako. I to ne samo preko Predsjedništva. Njemu je utvrđen sukob interesa na početku mandata i nikom ništa. Čak ga je to dodatno oslobodilo da radi šta hoće. S druge strane, jedan član Predsjedništva ga je potpuno podržavao.

Da li ste očekivali da će proces formiranja vlasti trajati ovoliko dugo?

- Odmah poslije izbora nisam, jer sam mislio da ćemo to uraditi još brže nego prije četiri godine. Ne pripadam onima koji vole da traže krivce, ali ovdje se vidi da je SDP sebe proglasila pobjednikom, nacrtala šta hoće da izmijeni u ustavu, podijelila kadrovska mjesta po svojoj viziji i zapala u ćorsokak jer to ne prihvata ni RS, a ni Hrvati iz Federacije BiH. I sada nema izlaza.

Zašto se SDP tako ponaša? Šta su motivi te stranke?

- Sarajevski političari žele da promijene Dejtonski sporazum od njegovog potpisivanja. SDP je to sada pokazao, i to na papiru, preko svoje platforme koja je izazvala potpuni zastoj. Ne mogu da vjeujem da nisu mogli da procijene da to neće proći.

Da nisu računali na podršku stranaca?

- Vjerovatno su je očekivali, ali ne vjerujem da su je imali. Oni se oslanjaju na raniji period kada je OHR bio na njihovoj strani, pa su mislili da će to biti i sada. Moguće da je neko od stranaca šapnuo SDP-u da uradi to što je uradio, ali sada svi vide gdje je odgovornost za ovu pat poziciju. Ako im je neko i šaptao šta da rade, taj se sada povukao.

Da li je Miroslav Lajčak prošle sedmice šaptao ili galamio?

- Ne znam šta je pričao sa liderima, ali znam šta sam čuo u Predsjedništvu. Moj zaključak je da su stranci zabrinuti. Oni žele da BiH ide prema EU, ali da je to nemoguće bez formiranja vlasti. Lajčak je bio konkretniji nego drugi, ali od njega se to i očekuje. Jasno je rekao da treba da ispunimo tri uslova da apliciramo za kandidatski status.

Kakve su posljedice daljeg odugovlačenja?

- Kasnimo za susjedima na evropskom putu. Na unutrašnjem planu otežava se ionako teška ekonomska situacija. Nadam se da to neće izazvati socijalne nemire koji su veoma popularni u posljednje vrijeme i mogu da prerastu u neželjene stvari. Kažem, nadam se, jer ne mogu da garantujem da ih neće biti. Čak mi se čini da se neki političari uključuju u organizovanje toga, što je veoma opasno.

Ko su ti političari?

- Prije svega, oni koji su nezadovoljni izbornim rezultatima, ali i procentom učešća u vlasti i organizacijom cijele BiH. Ako dodate da u BiH postoji radikalni islamski element, onda to može da proizvede katastrofalne posledice.

Kako će se situacija u Libiji odraziti na prilike u BiH?

- BiH je u posljednjih nekoliko godina počela ozbiljnije da se angažuje u toj zemlji kada je riječ o biznisu. Zato će sigurno biti posljedica. Na sreću, spasao se najveći broj građana BiH, ali problem je u tome što su tamo imali posao, a ovdje će ga veoma teško pronaći.

Da li je bila greška birati Libiju kao glavno tržište za kompanije iz BiH?

- BiH je u teškoj situaciji, pa se zato traže i treća tržišta van EU. Zbog toga je jedan broj arapskih zemalja bio veoma privlačan za dobijanje poslova. Činjenica je da BiH nema kvalitetnu procenu o tome gde treba da se angažuje. Međutim, moćnije države i kompanije koje imaju cele obaveštajne službe mnogo više su se uključile u biznis u arapskim zemljama, pa su sada u istom problemu kao i BiH.

Bošnjaci 1. mart obilježavaju kao dan nezavisnosti. Šta za vas predstavlja taj datum?

- To je za mene jedan običan radni dan kao svuda u svijetu. U jednom dijelu BiH se obilježava kao značajan datum jer su strukture iz tog dijela osmislile događaje koji su se tada desili. Bez sumnje, 1. mart je jedan od razloga podjela u BiH. Ispada da jedan dio države slavi početak rata, ali one misle tako i imaju svoju priču o prošlosti. Tvrde da su svi drugi krivi za početak rata. Međutim, u suštini, obilježavanje ovog datuma pokazuje da oni hoće zemlju onako kako su je zamislili početkom devedesetih bez obzira na to što sada vladaju potpuno drugi uslovi.

(Press, BLIN MAGAZIN/ma)