Sud je donio presudu u predmetu koji je pokrenula Marta Jularić iz Osijeka, čijeg su supruga 3. oktobra 1991. godine u Vukovaru odveli pripadnici JNA. Nekoliko minuta nakon što joj je suprug odveden, Marta Jularić je čula pucnjeve iz automatskog oružja, a nedugo zatim vidjela je mrtvog muža ispred kuće.

Ona je odmah prijavila ubojstvo policijskoj postaji u Vukovaru, a u martu 1992. godine podnijela je kaznenu prijavu pri vojnom tužiteljstvu u Osijeku protiv nepoznatih osoba za ratne zločin protiv civilnog stanovništva. Vojni sud u Osijeku pokrenuo je u augustu 1992. godine istragu i izdao nalog za uhićenje osumnjičenih. Između 1993. i 1997. godine podnositeljica kaznene prijave, njezin sin i drugi svjedoci dali su iskaz pred sudom, a istraga je proširila krug osumnjičenih. U maju 1997. istraga je obustavljena jer su se osumnjičeni i neki svjedoci nalazili na tada okupiranom teritoriju, nad kojim hrvatske vlasti nisu imale nadzor. Nakon što je Hrvatska ponovno uspostavila nadzor nad tim područjem u januaru 1998. godine, predmet je prebačen na Županijski sud u Vukovaru, a istraga je nastavljena u novembru 2000.

U drugom predmet Skendžić i Krznarić riječ je o prijavi troje hrvatskih državljana, Josipe Skendžić i njezine dvoje djece Tamare Krznarić i Aleksandra Skendžića. Njihova supruga i oca, etničkog Srbina, uhitila je hrvatska policija pod sumnjom za terorizam 3. novembra 1991. godine u njihovom stanu u Otočcu. Prema svjedočenjima šefova policije u Otočcu on je kratko zadržan u policijskoj postaji u Otočcu i onda je prebačen u policijsku postaju u Gospić. Svi dosadašnji pokušaji obitelji da doznaju za njegovu daljnju sudbinu ostali su neuspješni.

Na zahtjev obitelji, domaći sudovi u martu 1998. godine donijeli su odluku da se od 2. novembra 1996. godine M. S. smatra mrtvim. U maju 2005. godine sud je potvrdio da je država odgovorna za njegov nestanak i smrt i dodijelio obitelji 230.000 kuna naknade. Josipa Skendžić se 2006. i 2007. žalila misiji OSCE-a u Hrvatskoj i Ustavnom sud zbog izostanka napretka u istrazi. Na odluku Ustavnog suda još se čeka.

"Sud je utvrdio postojanje bitnih nedostataka u obje istrage, koje se provode neobjašnjivo sporo", kaže se u saopćenju Evropskog suda za ljudska prava.

"Sud je utvrdio da su istrage u vezi s ubojstvom supruga gospođe Jularić i nestankom M. S. bile nedjelotvorne, čime je prekršen članak 2. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Postojao je očiti sukob interesa u činjenici da je istraga o uhićenju i nestanku M. S. dodijeljena istoj policijskoj postaji koja ga je uhitila i prebacila u Gospić", dodaje se.

ECHR je ocijenio da naknada prema presudi domaćih sudova u predmetu Skendžić i Krznarić od 230.000 kuna prelazi uobičajeni iznos koji u sličnim slučajevima dodjeljuje ECHR i odbacio zahtjev podnositelja prijave za naknadu nematerijalne štete. Republika Hrvatska će platiti tri tisuće eura sudskih troškova.

U slučaju Jularić ECHR je presudio da Hrvatska treba isplatiti 30.000 eura naknade za nematerijalnu štetu, prenijela je Hina.

Tokom sljedeća tri mjeseca svaka od strana u postupku može se žaliti na presudu. U tom slučaju vijeće od pet sudaca razmatra treba li dalje nastaviti predmet. U slučaju pozitivnog odgovora, slučaj preuzima Veliko vijeće ECHR-a koje donosi konačnu presudu. Ako nema žalbe, presuda postaje pravomoćna tri mjeseca od donošenja.

(Fena, BLIN MAGAZIN/DEPO PORTAL/ma)