Na Međunarodnom bijenalu vizuelne umjetnosti SubDokumenta Sarajevo '25 otvorenom u sarajevskim galerijama savremene umjetnosti Charlama Depot i Collegium Artisticum 4. septembra, važan programski dio sačinjava i izbor iz relevantne video art produkcije.
Piše: Vanja ŠUNJIĆ
Kustos ovog dijela bijenala je mladi i perspektivni vizuelni umjetnik sa posebnim fokusom na video art Zulfikar Filandra, koji je svoj pristup u odabiru radova za selekciju bijenala fokusirao na avangardni video uradak.
Bitno je naglasiti da je vodilja izbora bio grad domaćin bijenala – Sarajevo i njegova labirintska struktura i topografija. Struktura labirinta nije izabrana kao slučajna forma, ona odražava kompleksni odnos između vanjskog i unutrašnjeg.
- Labirintska struktura grada Sarajeva provocira kustoski pristup svijetu i autorima danas: pogled iz vana na svijet kako ga inače mislimo je (možda) prevaziđen, (možda) neopravdan. Traženje svijeta u nama je bolje formulisati na traženje nas u svijetu - kaže Filandra.
Pojašnjavajući svoj selektorski pistup, Filandra ističe kako sarajevska publika po prvi put ima priliku vidjeti radove savremenih video umjetnika.
- Internacionalni aspekt SubDokumenta Sarajevo '25 bijenala je potpuno prigrljen i kroz Video Labirint sarajevska publika prvi put vidi radove nekih ljudi koji do sad nisu izlagali kod nas, ima priliku da promišlja naslijeđe posljednje “Dokumente” u Kasselu iz 2022, i što je najvažnije - dobiva priliku da vidi relevantne trenutne autore koji do sad nigdje nisu bili upareni (kao npr. Noor Abed, Basma al-Sharif i Dana Dawud kao tri najvažnije savremene palestinske video umjetnice koje nikad nisu izlagale skupa) a trebali su, iz pozicije grada koji ima hrabrost da ih pozove i okupi - kaže Filandra.
Prilagođavajući svoj kustoski odabir tematskoj i medijalnoj raznolikosti bijenala, on je svoj kustoski pristup u selektovanju savremene video umjetnosti bazirao na tematskoj raznolikosti umjetnika i njihovih artističkih tema. Neupitno je bilo važno, zbog komlpeksne prošlosti grada domaćina, selektovati radove koji tematiziraju rat i ratno iskustvo.
- Nekoliko radova je o ratu sa veliko “R” (Noor Abed, Patrick Marshall, Sage Ó Tuama, Dana Dawud), nekoliko radova o uspomena i svijetu poslije rata (Selma Selman, Miloš Takilović, Alban Muja, Ljiljana Arsić), nekoliko radova o kapitalizmu/fašizmu (Pinar Ogrenci, Basma al-Sharif, Igor Grubić), nekoliko radova o jeziku (Saša Tkačenko, Metahaven, Mladen Bundalo), a sve te teme su, po meni, teme Sarajeva i ogledalo refleksije, labirint ogledala našeg iskustva i našeg čudnog i važnog grada - zaključuje Filandra.
(DEPO PORTAL/vš)