BHANSA-e je jedina državna insttiucija koja nikada nije Ministarstvu finansija i trezora BiH dostavila izvještaj o sistemu financijskog upravljanja i kontrole. Ne kontrolišu ih državni, nego privatni revizori, a samo za tri člana Uprave na čelu s najpoznatijim zetom u državi za godišnje plate treba više od pola miliona KM.

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH mjesecima je u fokusu javnosti zbog toga što je Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe - Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, 'zamrznula' isplatu sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja zračnim prostorom, piše Raport. 

Riječ je o desetinama miliona maraka, a koja se  Agenciji sada u nešto umanjenom iznosu namiruju iz državnog budžeta. 

Ova blokada je posljedica arbitražne presude iz 2022. godine protiv BiH u korist slovenske firme Viaduct, koja nije direktno povezana s poslovanjem BHANSA-e, ali je riječ o Agenciji koja je državna institucija, pa  Viaduct pokušava naplatiti više od 110 miliona KM od novca koji pripada BHANSA-i, iako je stvarni dužnik u ovom slučaju Vlada RS. 

Ovaj problem skrenuo je ponovo pažnju na upravljanje  BHANAS-om i odnosom ove državne institucije prema državnim obavezama. 

Naime, iako je osnovana državnim zakonom 2009. godine i iako Vijeće ministara, Ministarstvo prometa i komunikacija i Parlament BiH itekako imaju važnu zakonsku ulogu u radu BHANSA-e, uprava ove Agencije se prema tim institucijama odnosi kao da je riječ o samostalnoj, potpuno nezavisnoj  organizaciji koja državi ne mora 'polagati račune' niti transparentno obavještavati javnost o svom radu. 

Hoće da im država rješava probleme, a ne žele državnu kontrolu 

To dokazuju  i podaci iz dokumenata Centralne harmonizacijske jedinice pri Ministarstvu finansija i trezora BiH  o kojima će se raspravljati na sjednici Predstavničkog doma PSBiH 9. jula. 

Naime, Centralna harmonizacijska jedinica (CHJ) Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine ima  ima obavezu sačinjavati i Vijeću ministara BiH dostavljati konsolidirani  godišnji izvještaj o sistemu finansijskog  upravljanja i kontrole (FUK) u institucijama BiH. 

Svrha  tog izvještaja je da se Vijeće ministara BiH informira o aktivnostima koje su realizirane u oblasti razvoja sistema unutrašnjih  financijskih kontrola u institucijama BiH. 

Da bi Jedinica obavila svoj dio posla, druge institucije im do 15. februara svake godine dostavljaju tražene podatke,a ta obaveza im je propisana i Pravilnikom iz 2015. godine.  

Šokantan je podatak iz dokumenta MFTBiH, da je BHANSA jedina institucija koja nikada nije dostavila nijedan izvještaj o sistemu finansijskog  upravljanja i kontrole .

U dokumentu Centralne harmonizacijske jedinice se navodi da su im iz BHANSA-e više puta pisali da se na njih odredbe Zakona o financiranju institucija BiH ne odnose i da Agencija nema obavezu uspostavljati sistem finansijskog  upravljanja i kontrole shodno tom zakonu. 

Pri tome se iz BHANSA-e pozivaju na to da se, prema Zakonu, institucijama Bosne i Hercegovine smatraju one institucije koje se financiraju iz budžeta, regulatomi organi, javna preduzeća, kao i institucije na koje se primjenjuju odredbe Zakona o unutrašnjoj reviziji institucija BiH, što se na njih navodno ne odnosi.

Naveli su i da oni unutrašnju reviziju uspostavljaju u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj reviziji institucija BiH i da svake godine Centralnoj harmonizacijskoj jedinici dostavljaju godišnji izvještaj unutrašnje revizije. 

Ali, iz Centralne harmonizacijske jedinice ipak su ocijenili da bi i za BHANSA- u bilo korisno i prihvatljivo 'naročito za rukovodstvo, uzimajući u obzir značajan iznos sredstava kojima ova agencija raspolaže' da uspostavi sistem finansijskog  upravljanja i kontrole shodno tom zakonu. 

Također, BHANSA je i jedina institucija koja nije pripremila i dostavila Centralnoj harmonizacijskoj jedinici prijedlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, a koji su obavezni uskladiti s relevantnim propisima. 

Jasno je da BHANSA ne podliježe revizorskim kontrolama od Ureda za reviziju institucija BiH kojima podliježu sve druge institucije, što je veoma čudno i indikativno. 

Za njih reviziju finansijskog izvještaja radi jedna privatna revizorska kuća iz Mostara, a gdje je i glavno sjedište BHANSA-e. 

Uvidom u revizorski izvještaj BHANSA- e za prošlu godinu vidljivo je koliko se takvi izvještaji razlikuju od onih koje za druge institucije rade državni revizori i koji javno učine dostupnim svaki propust, sumnjivi trošak ili drugu negativnu pojavu u nekoj instituciji. 

U izvještaju za BHANSA-u za prošlu godinu takvih detalja nema, niti se izražava sumnja u bilo kakvu pojavu. 

Dobro plaćena Uprava na čelu s najpoznatijim zetom u državi 

Također, revizorski izvještaj za BHANSA-u ne sadrži detalje o pojedinačnim platama i naknadama, nego su oni navedeni općenito. 

Ono što je najupečatljivije u tom izvještaju jeste to da je upravi BHANSA-e za bruto plate prošle godine isplaćeno 574.511 KM.

Ako se zna da upravu čine tri čovjeka i to direktor BHANSA-e Davorin Primorac i zamjenici direktora Sanjin Hadžiomerović i Tomislav Marinković, to znači da je ovoj 'trojci' u prošloj godini isplaćeno po 191.503 KM  što znači da im je mjesečna plata po 15. 958 KM bruto.

Uz to im je uplaćeno ukupno još 107.965 na ime naknada, što znači da su po tom osnovu članovi Uprave BHANSA-e dobili još oko tri hiljade mjesečno na onih po skoro 16 hiljada maraka mjesečne plate u bruto iznosu, koji je uistinu, naročito za bh. prilike ogroman i kada se obračuna u neto iznosu.

Za BHANSA-u se odavno u javnosti govori da je jedan od najpoželjnijih poslodavaca u državi, međutim nije poznato šta tačno radi oko 500 zaposlenih, ako se izuzme oko 150 kontrolora leta na kojima je velika i izuzetna odgovornost. 

Ukupno je za plate u toj Agenciji godišnje potrebno oko 50 miliona KM. 

U 2024. godini BHANSA je imala prihode u iznosu od oko 79,2 miliona što je u odnosu na 2023. godinu značajan pad, jer su prije dvije godine imali prihode od 83,9 miliona KM. 

Iskazani poslovni prihodi najvećim dijelom odnose se na pružanje usluga prilikom preleta (rutne naknade), zatim na pružanje terminalnih usluga, odnosno kontrole zračnog prometa i prilazne usluge na međunarodnim aerodromima: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar.  

Znači, BHANSA prihode , kao državna agencija, ostvaruje od državnih dobara, a ne od nekog kapitala koji je sama  stvorila, pa da s njim može upravljati i raspolagati bez ikakvog polaganja računa drugim nadležnim institucijama. 

Pad prihoda i dobiti, a dali bi Primorcu neograničeni mandat 

S druge strane BHANS je u prošloj godini imala rashoda u iznosu od oko 77 miliona ,što je više u odnosu na 2023. godinu za čak oko pet miliona KM. 

Ostvarena dobit u prošloj godini bila je tek oko 1, 9 miliona, a godinu prije toga imali su dobit oko 12 miliona KM, što je drastičan pad!

Uprkos svemu,direktoru BHANSA-e  Davorinu Primorcu, kojem drugi, petogodišnji mandat istječe ove godine i prema sadašnjem zakonu ne može više biti direktor  pokušava se osigurati neograničen broj mandata na toj funkciji. 

Na tome je najviše insistirao Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH koji je uporan slanjem izmjena Zakona o BHANSA-i u parlamentarnu proceduru, iako je Predstavnički dom PSBiH, već jednom odbio usvojiti taj zakon, ali ga je Forto ponovo pripremio u istom tekstu, o čemu je Raport ranije pisao. 

Primorac je inače zet Dragana Čovića, lidera HDZBiH i člana Kolegija Doma naroda PSBiH. 

S obzirom da je Primorca ranija vlast imenovala dva puta po pet godina na čelo BHANSA-e,a dio sadašnje ga namjeravao do penzije ostaviti na toj funkciji, činjenica je da je Čovićev zet miljenik svake vlasti.

Prije problema BHANSA-e koje je uzrokovao  'Viaduct' Primorac se nije tako često oglašavao u javnosti, no u zadnje vrijeme učestalo se oglašava,a i piše državnim institucijama, prije svega Vijeću ministara BiH ,apelujući na njih da 'oslobode' BHANSA-u prijetnje od naplate duga 'Viaductu' od njihovih sredstava kod Eurocontrola. 

Zadnji put se Primorac oglasio da se požali kako je veliki broj kontrolora BHANSA-e na bolovanju, u čiju je opravdanost izrazio sumnju, te je faktički od države zatražio pomoć da mu rješava problem bolovanja u Agenciji. 

Vrijeme je da se Parlament BiH pozabavi BHANSA-om i mimo 'Viaducta' 

Primorcu su brzo  i u oštrom tonu uzvratili iz Sindikata BHANSA-e, optuživši kompletnu upravu Agencije za probleme koji opterećuju tu instituciju. 

Treba podsjetiti da BHANSA ima i Vijeće Agencije kojeg čine službenici državnih i entitetskih ministarstava i koji uz plate primaju naknade u Vijeću koje su prošle godine bile 900 i 1.000 KM , a još je traženo njihovo povećanje. 

Primorac se nakon kritika Sindikata ušutio, a ni iz Sindikata nisu pojasnili o kakvim još problemima je sve riječ u BHANSA-i. 

Sve su ovo pokazatelji da je vrijeme da se stanjem i radom u BHANSA-i pozabave i Vijeće minisitra i Parlament BiH .

Iako u BHANSA-i bježe od toga da ih kontrolišu državni revizori i Ministarstvo finansija i trezora BiH, treba podsjetiti da je iz te Agencije još prije više od 10 godina nestalo , tada se govorilo oko 400.000 KM.

Za nestanak novca tada je osumnjičen Dejan Pudar, sad već bivši  blagajnik u BHANSA-i, protiv kojeg je pred Sudom BiH pokrenut psotupak. 

Tek u aprilu ove godine, nakon 11 godina od nestanka novca, Pudar je osuđen prvostepeno , na pet godina zatvora za pronevjeru u službi.

U međuvremenu iznos od oko prvobitnih nestalih 400.000 KM, 'spao' je na oko 272 hiljade KM , za kojeg Sud BiH Pudara tereti da ih je pronevjerio  od  januara 2014. do kraja novembra 2015. godine krivotvoreći račune, blagajničke naloge za isplatu akontacija i naloge za službena putovanja BHANSA-e za druge uposlenike i sebe, a koja se nisu desila.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)