Cijena plina niža je za dva posto, počevši od 1. januara. No, cijene namirnica i dalje rastu. I dok zbog rasta cijena u Hrvatskoj danas građani bojkotuju trgovine, bh. građani su izgleda zadovoljni, jer reakcija na poskupljenja izostaje, piše N1.
U bojkotu trgovina u Hrvatskoj uz građane i druge organizacije koje su im se pridružile, stoji i ministar privrede. Istovremeno politički predstavnici u Bosni i Hercegovini svojim građanima smiju se u lice.
“Proizvodnja i potrošnja hljeba se smanjuje, a povećava potrošnja i proizvodnja kifli i drugih kvalitetnijih oblika peciva, što govori o tome da su naši ljudi već u stanju da priušte sebi izbor u tom pogledu”, kaže Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
I tako kifla postaje luksuz. Nije ovo jedini primjer, ali je najsvježiji. Još odzvanja i poruka bišeg federalnog premijera od prije četiri godine, koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne. Na konstataciju TV voditelja da 100 KM ove i 100 KM prošle godine nije isto, Fadil Novalić odgovara:
“Zavisi šta kupujete, to je moj odgovor. Ako kupujete ulje, kupićete ga 37% manje. Dakle, kupićete manje litara 37%. Umjesto 100, kupićete 63.”
Da se nosioci vlasti najmanje brinu o onima koji ih biraju, svjesni su i građani. I ne samo toga, već i trenutne društvene letargije:
“A mi podržavamo, ne bunimo se. Tuzlanski penzioneri danas ili sutra će u štrajk, a mi ćutimo, fino nam dok nas ponižavaju.”
Međutim, nisu građani letargični jer nemaju razloga za socijalni bunt, nego ih političko i državno uređenje od toga odvraća, smatra Lejla Čaušević Sućeska, iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
“Za najveći broj pitanja nadležnosti su rasparčane na različitim nivoima, tako da za jednu organizaciju velikog protesta ili akcije, građana na teritoriji BiH, vrlo je teško naći adresu na koju bi uputili svoje zahtjeve”, dodaje.
Vlada Federacije BiH donijela je odluku o smanjenju cijene prirodnog gasa za dva odsto. Ipak, cijene namirnica ponovo hvataju zalet. I nisu to ona simbolična, sa puzajućom inflacijom, koja se vezuju za početak godine. Ove godine to je daleko više.
“Kod nekih proizvoda je već vidljivo, kod drugih će se tek vidjeti. Određeni objektivni faktori su, recimo, povećanje cijene struje dijelu privrede koje se dešava i u FBiH i to jeste realno povećanje troškova. Međutim, pitanje je koliko privrednika stvarno zbog tog povećanja mora povećati cijenu, a koliko njih bi vrlo lako mogli apsorbovati u svoju zaradu”, napominje ekonomista Igor Gavran.
Potrošačka korpa u BiH odavno je iznad 3.000 KM. Niska primanja, trgovačke marže, nedostatak domaće proizvodnje hrane ključni su razlozi zbog kojih su bh. građani na samom evropskom dnu u pogledu troškova prehrane. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača, analizirala je i uporedila globalne cijene na svjetskim tržištima u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina. Između ostalog, trenutna cijena kafe na svjetskim berzama slična je cijeni iz 2009. i 2010., a tada smo je pili za marku ili marku i po.
Zabrinjavajuća je i neusklađenost rasta cijena na globalnom nivou, u odnosu na rast cijena na domaćem tržištu. Tako je zabilježeno da je na globalnom nivou porast cijena hrane iznosio 20%, dok je na tržištu BiH varirao od 100 pa čak do 400 odsto.
(DEPO PORTAL/dg)