Kultni strip Alan Ford, koji je obilježio mladost i humor generacija, uskoro će premijerno zaživjeti na sceni Satiričkog kazališta Kerempuh, u režiji Marija Kovača, poznatog po strasti prema pop-kulturi i stripovskoj estetici, kojemu je, kako sam ističe, ova predstava bila davna želja.
- Meni je davna želja bila staviti na daske nekog kazališta Alana Forda. To je strip uz koji sam odrastao, koji je dio moje mladosti i adolescencije. A i inače, volim stripove postavljati na pozornicu. Nije mi ovo prvi put, već sam ih postavio nekoliko - rekao je Kovač za Hinu uoči premijere, koja je zakazana za 19. rujna.
Podsjeća da Alan Ford u Zagrebu već ima scensku povijest. U kazalištu Trešnja postavljen je osamdesetih, a u ZKM-u prije četrnaest godina, no obje su predstave bile namijenjene mlađoj publici.
- Ova je ipak namijenjena odraslima. Mislim da će oštrica našeg Alana Forda i humor koji imamo biti malo crnji, malo tamniji, malo rubniji nego što je bilo u dobrim predstavama koje su radili kolege prije nas. Zato što radimo u takvom kazalištu, u Kerempuhu, gdje publika i očekuje takav pristup - objasnio je.
Prilagodba stripa kazališnom jeziku, objašnjava Kovač, nije bila laka:
- Prvo smo morali paziti da ne napravimo nešto što je samo i isključivo za fanatike i vjerne obožavatelje. Htio sam napraviti predstavu koju može doći pogledati i netko tko Alana Forda nikad nije čitao, i da mu bude zabavna.
Kovač naglašava da strip u Hrvatskoj i regiji ima posebno mjesto zahvaljujući prijevodu Nenada Brixyja koji je lokalizirao humor i prilagodio ga našem kontekstu.
- Taj strip je bio, osim u Italiji, jedino velik i jak u Jugoslaviji. Razlog je bio fantastičan prijevod Nenada Brixyja, koji je prilagodio neke situacije našem društvu i stvorio stvari kojih čak i nema u originalu. Naravno da smo i mi u predstavu ubacili jako puno referenci na hrvatsko društvo, na neke nepravilnosti ili anomalije, ali kroz humorističnu prizmu - istaknuo je.
Kovač se u dramatizaciji fokusirao na najjaču fazu stripa, onu do 77. broja, dok je crtač Magnus (Roberto Raviola) još radio s Bunkerom.
- Po meni je tada Alan Ford bio najmoćniji. Kasnije se strip razvodnio, postao manje prljav. Naša priča nije smještena u točno određeni period, ali po estetici i glazbi publika će prepoznati duh 70-ih i 80-ih, onaj mračni New York iz filmova poput 'Taksista' - objasnio je.
Najveći izazov, po redateljevim riječima, bio je udahnuti život dvodimenzionalnim likovima.
- Svi znaju kako ti likovi izgledaju, ali nitko ne zna kakav im je glas, hod, geste. To je glumcima bio dodatni izazov. S jedne strane imaju slobodu, a s druge odgovornost jer svaki čitatelj zamišlja te likove drugačije. Nemoguće je zadovoljiti sve. Naučio sam da moram odustati od ideje da zadovoljim sve gledatelje - ističe.
U ulozi Alana Forda naći će se Luka Petrušić, koji nije ranije čitao strip, što se redatelju svidjelo jer nije imao primisli koje bi zakomplicirale izvođenje uloge.
U središte predstave postavljen je i legendarni negativac Superhik, koji, kao suprotnost Robinu Hoodu, krade siromašnima da bi dao bogatima, a utjelovit će ga Filip Detelić.
Ulogu šarmantnog i snalažljivog Sir Olivera preuzeo je Tarik Filipović, dok će Hrvoje Kečkeš igrati Debelog šefa. Ulogu vječito bolesnog Jeremije tumači Borko Perić.
Ženske likove Bepu i Margot utjelovit će Ana Maras Harmander i Ines Bojanić, a Josip Brakus igrat će policajca i Čarugu. Ulogu inspektora Brocka preuzeo je Ozren Opačić, samoubojicu će glumiti Karlo Mlinar, a u dvostrukoj ulozi bogataša i tamburaša nastupit će Tomislav Dun.
Borko Perić, koji glumi plašljivog hipohondra Jeremiju rekao je da nije posebno za predstavu čitao Alana Forda kako ne bi "uprljao" redateljevu ideju te se fokusirao na krhkost lika.
Ines Bojanić glumi špijunku Margot, koju opisuje kao ženu koja je uvijek spremna na opasnost, a zavođenje koristi kako bi došla do informacija te ne voli muškarce, a voli žene.
(FENA/ad)