S Donaldom Trampom dolazi nepoznanica, jer čak ni njegov tim nije siguran kako će on reagirati na neke situacije ili sa kakvom idejom će se probuditi, kaže za Avaz Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu.
Iako je sa predsjednikom Bajdenom bilo drugačije, jer je odluke donosila politička elita Demokrata, ipak je i on povremeno pokazivao odlučnost, kao u slučaju isporuke zabranjene kasetne municije Ukrajini.
Stvar zbog koje svijet više strahuje
- U razvijenim demokratijama postoje institucije koje ograničavaju moć drugih institucija, uzajamno se koriguju, a sa Trampom će takvih situacija biti više. To je sada stvar zbog koje vjerovatno ostatak svijeta više strahuje. Amerikanci su donijeli odluku na osnovu sopstvenih briga i potreba – ekonomskih i pitanja imigracija.
Ekonomija je problem u smislu da liberalna, demokratska elita živi kao u jednom oblaku, nesvjesna da porast cijena energije, proizvoda u prodavnicama značajno pogađa obične građane. Oni su gluhi na signale da građani nisu zadovoljni sa budžetima i politikama vlade. Ogromne sume novca se transferiraju Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. To su tri glavna klijenta koja su dobila velike sume u svrhu sopstvenih odbrana. Možda građani hoće da podrže te zemlje, ali ne u tolikoj mjeri da se to reflektira na njihov kućni standard – kaže profesor Anđelić.
U tom smislu Anđelić očekuje promjene. Zabrinut je i zbog mogućih promjena kada je BiH u pitanju. Iako BiH nije na listi prioriteta, ali to može postati.
- Sjetimo se da je Tramp na kraju svog prošlog mandata nastojao da riješi pitanje Kosova i Srbije. Postojali su signali da je Trampova administracija bila spremna da, trgovinom teritorije, pridobije srpskog predsjednika da prizna Kosovo, a da za taj gubitak Srbiju obešteti na neki drugi način. Sad možemo analizirati kakvo bi to bilo obeštećenje – dodaje Anđelić.
Dodikove čestitke, koktel, kačket i izjavu da je Trampova pobjeda “i naša pobjeda”, smatra očekivanim, jer rezlutat američkih izbora kod predsjednika RS budi novu nadu.
Istinski problem
- Dejtonski sporazum je produkt administracije Demokrata 90-tih godina, mnogi danas važni službenici su tada bili na počecima svojih karijera, pa su i intimno vezani za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Republikanska administracija nema takav odnos i tu je istinski problem.
U prilog BIH ide globalna konfrontacija u kojoj SAD ne žele da druge sile imaju preveliki utjecaj u BiH i drugim područjima koja se već duže vrijeme smatraju dvorištem zapada. Brojne zemlje u svijetu ne žele potrese zbog sopstvenog nacionalnog interesa. U EU ne postoji jedinstvo u pogledu statusa Kosova, pet zemalja EU nikada nije priznalo Kosovo, jer one imaju svoje interese, svoje manjine, pa se boje da bi priznanje Kosova bilo signal za Kipar, Rumunija i Slovačka imaju veliku mađarsku manjinu, Grčka ima značajan dio Albanaca, a Španija Kataloniju i Baskiju – ističe profesor Neven Anđelić.
(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)