Ove godine navršilo se 25. godina od političkog kraja Slobodana Miloševića i bombardiranja Srbije od strane NATO-a, piše Alexandar Rhotert u autorskom članku, objavljenom u listu Tageszeitung iz Berlina, prenosi Deutsche Welle. 

- Milošević je od 1989. godine pokušavao veliki dio Jugoslavije staviti pod kontrolu Beograda, kako bi ujedinio sve teritorije naseljene Srbima. Da bi to postigao, on je sa JNA i paravojnim trupama vodio četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu - piše njemački politolog.

Potom se poziva na riječi premijera Kosova Albina Kurtija „Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu" iz članka objavljenog u subotnjem izdanju New York Times-a i konstatira: „Manje je poznato da je NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni i tako spasio mnogo tisuća života, kao i da je 1994. godine čak spriječio jedan genocid".

Rottert pritom pojašnjava kako su intervencije NATO-a u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio od NATO-a intervenciju u BiH samo kao „posljednje sredstvo", na Kosovu je NATO bio „u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati".

Rhotert: "SAD i NATO spriječili genocid koji je prijetio Goraždu"

Njemački stručnjak ukazuje kako je u ožujku 1993. godine započeo angažman NATO-a na zabrani leta iznad BiH, a da je u veljači 1994. godine došlo do prve borbene akcije. Tada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona. Potom konstatira: 

- Provođenje zabrane leta nije dovoljno priznato, mada je srpska avijacija mogla nanijeti mnogo veća razaranja iz zraka nego srpska artiljerija sa zemlje. To je spasilo nebrojene živote civila i vladinih trupa.

Rhotert se potom osvrće na opsadu Goražda u travnju 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića već bile na putu da osvoje ovu zaštićenu zonu UN-a, u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi. 

- Zračni udari i ogroman političko-diplomatski pritisak SAD-a i NATO-a spriječili su prijeteći genocid, kojeg su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u obližnjoj enklavi Srebrenici - piše Rottert za njemački list Tageszeitung.

"Veći angažman NATO-a u BiH mogao spasiti brojne živote"

U članku TAZ-a, njemački stručnjak tvrdi da je „obimniji angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote" i citira američkog generala zrakoplovstva McPeaka, koji je još 1.svibnja 1993. godine izjavio: 'Dajte nam vremena i preletićemo svaki artiljerijski položaj i uništiti ga'. 

- Da su UN poslušale McPeaka, rat u Bosni bi bio završen u ljeto 1993. a genocid bi bio spriječen - uvjeren je Alexander Rhotert.

Kao najveće protivnike zračnih napada njemački politolog imenuje tadašnjeg glavnog tajnika UN-a, Japanca Yasushija Akashija i francuskog generala Bernarda Janviera odnosno njihove vojne i političke predstavnike. Oni su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice "kao alibi" nakon što su Mladićeve trupe već zauzele grad. 

- Tada je došlo do napada sa dva aviona F-16, nakon što su desetci borbenih aviona NATO-a uzaludno čekale na naređenje u zraku.

 U članku TAZ-a se s tim u vezi citira vođa F-16 operacije, Nizozemac Jouke Eikelboom, koji je gorko prokomentirao: „Bilo je to kao da se moramo boriti s jednom rukom vezanom za leđa."

Rhotert potom konstatira da je genocid u Srebrenici promijenio sve i da su SAD počele vršiti ogroman pritisak na UN da odobre zračne napade. 

- Kada su krajem kolovoza 1995. godine srpske jedinice ispalile tri granate na tržnicu Markale u Sarajevu, ubivši 38 i ranivši preko 150 ljudi, kucnuo je čas za NATO. Poslije dva tjedna zračnih napada, Mladićeve trupe su prekinule najdužu opsadu jednoga grada - piše Rhotert i zaključuje: „NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Europi poslije 1945. godine, spasio nebrojene živote u Bosni i spriječio drugi genocid na Kosovu."

Ruski ambasador dva puta prijetio BiH ‚ukrajinskim scenarijem‘

Njemački stručnjak potom se vraća u sadašnjost i navodi kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, 30 godina kasnije, zaobilazeći legitimne i multietničke oružane snage zemlje, „izgradio značajne paravojne snage i opremio ih oružjem za rat" kao i da dio tih snaga „svake godine paradira na neustavnom maršu povodom Dana RS, u nazočnost ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i vladinih predstavnika iz Beograda".

- Iako je visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, prošle godine najavio da neće dozvoliti ilegalnu paradu, nije učinio ništa da je spriječi. Malo toga nedostaje do nezavisnosti RS i njenog pripajanja Srbiji. Time bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završili projekt Velike Srbije, koji je 1991. započeo Milošević - piše Alexander Rhotert za Tageszeitung i završava članak riječima:

- Ruski veleposlanik je dva puta prijetio Bosni ‚ukrajinskim scenarijem‘. Pošto se Schmidt, kako izgleda, ne želi previše zamjeriti predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Daytonskog sporazuma i Bosne: značajno pojačanje misije Eufora, Althea. EU bi trebala delovati preventivno – dok još ima vremena, prenosi Deutsche Welle.

Alexander Rhotert se kao politolog i diplomat od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji. Radio je za UN, NATO, OESS, OHR i EU, uglavnom na provedbi mira u BiH  i na Zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inozemstvu.

(DEPO PORTAL/ad)