Izvor: Deutsche Welle
Piše: Begzada Kilian
„The World and All That it Holds” je originalni engleski naslov romana Aleksandra Hemona, koja je na njemačkom prevedena kao "Die Welt und alles, was sie enthält", u međuvremenu je ugledao svjetlost dana i na bosanskom jeziku, u izdanju Buybooka pod nazivom "Bejturan i ruža".
Hemon, koji nam ponosno pokazuje sve tri knjige, za DW kaže da mu se najviše sviđa naslov na bosanskom. Na pitanje koliko jedan autor ima uticaja na prevod i zašto se roman tako ne zove i na drugim jezicima odgovara:
- Naravno da pisac ima uticaja na naslov knjige, naročito u originalu. To sa bejturanom mi je bila prevashodna ideja, međutim pelin je na engleskom ružna riječ, odnosno riječ sa negativnom konotacijom, pa sam se sa američkim izdavačem dogovorio da se zove tako kako se zove.
Rad na knjizi trajao 12 godina
Hemon, koji sve svoje knjige piše na engleskom, važi ne samo u Njemačkoj za jednog od najvažnijih savremenih američkih pisaca. Njemački kritičari novi roman ocjenjuju kao vrhunac Hemonovog pripovjedačkog talenta. To je priča o sarajevskom sefardskom Jevreju Rafaelu Pintu i Bošnjaku Osmanu, koji se upoznaju na frontovima tokom Prvog svjetskog rata i zaljubljuju se jedan u drugog. Zajedno uspijevaju preživjeti rat. No, nakon rata padaju u ruke špijuna i boljševika i stižu čak i u kineski Šangaj.
- Jako dugo sam se bavio pisanjem ove knjige, jer je ona zahtijevala mnogo istraživanja i čitanja drugih knjiga. To je drugačije nego kad pišeš autobiografske stvari, koje naprosto poznaješ”, priča. Dodaje da je na početku mislio da Rafael i Osman trebaju biti samo prijatelji. „No, u neko doba sam došao na ideju da se zaljube jedan u drugog. Za mene je ta knjiga jedna vrsta esejističkog ali i ljubavnog epa, čiji je glavni junak Rafael koji umije da voli i voli. Dakle, poruka knjige je da ljubav pobjeđuje sve. Drago mi je da je to prepoznato i da knjiga izaziva toliku pažnju.
Život u Berlinu zadnjih godinu dana
Hemon, kojeg prijatelji od milja zovu Saša, je i sam bio izbjeglica. Početak rata u BiH je Sarajliju rođenog 1964. gdje je studirao književnost i gdje se počeo baviti novinarstvom, kao stipendistu zatekao u Americi, u Chicagu. Tu je i ostao i sam sebi se zarekao da će nakon 5 godina početi pisati na engleskom. I pošlo mu je za perom. Romanima "Pitanje Bruna", "Lazarus", "Knjiga mojih života", "Moji roditelji" i drugim je postao slavan. Danas predaje na uglednom američkom Univerzitetu Princeton no piše i scenarije, eseje i kolumne.
U Berlinu je proteklih godina boravio više puta, uglavnom kao gost na tamošnjim književnim festivalima. Ali, ove godinu je sebi, priča, priuštio pauzu i uzeo akademski dopust. Radi na novim projektima, prezentira svoju knjigu, u Münchenu ili u Sarajevu sa Damirom Imamovićem, u Berlinu u Ambasadi BiH a uveseljava Berlinčane i svojim DJ-partijima. Voli Berlin, kaže, jer u tom gradu ima dosta prijatelja.
Politička situacija u svijetu ga jako zabrinjava
Hemon se u mnogim prilikama rado očituje i politički. Za demokratiju u Americi i u Evropi kaže da je ”došla do svojih limita” i da je “bila dobra dok je hijerarhija unutar sistema bila funkcionalna”. “Sad se razvija jedan kontrademokratski instinkt. Dugo su kapitalizam i demokratija bili ista stvar, no to više nije slučaj. Kapitalizam bez demokratije operiše u Kini, Rusiji, pa djelimično i u Singapuru. No, i u Americi se neko takođe dosjetio da možeš biti multimilijarder iako nisi demokrata, najbolji primjer za to je Elon Musk“.
Situacija u Americi ga naročito zabrinjava, smatra de se tamošnji problemi ne mogu riješiti u okviru postojećeg političkog sistema, svejedno ko pobijedi na izborima u novembru.
Stanje u BiH ocjenjuje ovako:
- Trenutna situacija je jako komplikovana. Rusiji odgovara da bude belaja na Balkanu aZapad nema puno vremena da se bavi njime, a i ne voli posebno muslimane. Ne mislim da će biti novih sukoba, ali će tenzije biti povećane.
Tokom ljeta će, kaže, u pravcu juga, prvo na Korčulu sa porodicom, sredinom augusta kratko u Berlin da spakuje stvari pa onda kući u Ameriku.
(DW/DEPO PORTAL/ad)