Ovih dana pojavilo se na društvenim mrežama pogrešno tumačenje toponima Gazza/Gaza, odnosno pogrešno se predstavlja etimologija ovoga planetarno prisutnoga toponima. Zapazio sam, naravno, i da se u našim medijima pogrešno izgovara taj naziv, što korespondira s ovim „tumačenjem“ na društvenim mrežama. Naime, ti „tumači“ kazuju kako je naziv Gaza nastao u vezi s tamošnjom, navodno, proizvodnjom svile, ili nekakve tkanine koja se koristila kao zavojni materijal. Izgovaranje ovog toponima u našim medijima potpuno odgovara „tumačenju“ o kome je riječ: svi ga izgovaraju istovjetno kao sanitetski materijal: gaza. Međutim, to je pogrešno do karikaturalnosti, jer toponim nema nikakve veze sa sanitetskim materijalom.

Grad Gazzu (sa dva zz!), čiji današnji naziv je od arapske riječi gazza (arapska trilitera gzz; hebrejski: 'azza, a hebrejski i arapski pripadaju istoj jezičkoj porodici – oba su semitski jezici) osnovali su Kenanci u 5. vijeku p. n. e. Osvajale su ga sve najveće sile antičkoga i novog, modernoga svijeta: stari Egipćani (koji su ga nazivali vrlo slično današnjem njegovom nazivu), stari Grci, Rimljani, Bizantinci, Arapi (635. g.; u Gazzi je ukopan i djed poslanika Muhameda), Osmanlije, Britanci – sve do ovih Izraelićana koji ne osvajaju nego svim silama i barbarskom strašću nastoje uništiti Gazzu. Dakle, sve moćne carevine protutnjale su tu i nestale su, a Gazza ih je nadživjela.

U svim tim razdobljima grad je imao naziv (nije to teško provjeriti u relevantnim leksikografskim izvorima) koji se fonetski i morfološki neznatno prilagođavao jezicima osvajača, ali su ti derivati ostajali u istome semantičkom polju u kome je arapski naziv Gazza: moć, sila, snaga, izuzetnost (u antici je nazivan izuzetnim gradom), onaj koji se odlikuje od drugih i sl.

Uzgred, nije li ta semantika izuzetno znakovita s obzirom na to da je Gazza nadživjela sve moćne osvajače i s obzirom na čudesan otpor koji upravo pruža cionističkoj goropadi koju danas u njenome pohodu pomažu neke najveće sile našega svijeta?! Ali – to je posebna tema, a u svakom slučaju zapanjujuća je podudarnost semantike toponima sa sudbinom grada, odnosno istoimene oblasti.

Nije to nikakva tkanina za zavoj već je Grad-Moć, Grad-Sila,  Grad-Izuzetnost.

Znajući sve ovo – kao orijentolog – u svakoj prilici sam upozoravao u medijima na pravilan izgovor: oba vokala/samoglasnika a treba izgovarati kratko, a suglasnik zz izgovara se udvojeno (geminacija), dok se naziv sanitetskog materijala izgovara sa oba duga samoglasnika a.

Grad-Moć, Grad-Sila nema nikakve veze sa sanitetskim materijalom: povijesno, semantički, fonetski, stvarnosno.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/jk)