Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. marta kako bi se podigla svijest o opasnosti od ove bolesti. Tuberkuloza (TB) je velika prijetnja javnom zdravlju i ostaje jedna od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti u svijetu. Oko 10,6 miliona ljudi širom svijeta oboljelo je 2022. od TB (5,8 miliona muškaraca, 3,5 miliona žena i 1,3 miliona djece). Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u FBiH 2022. oboljelo je 247, a 2023. oboljele su 232 osobe, piše Avaz.
Tuberkuloza je uzrokovana bakterijom (Mycobacterium tuberculosis) i najčešće zahvata pluća. Ovo oboljenje se širi zrakom, kada ljudi s plućnom tuberkulozom kašlju, kišu ili pljuju. Osoba treba udahnuti samo nekoliko klica da bi se zarazila.
- Ova bolest se javlja prvenstveno u nerazvijenim zemljama ili onima koje su u razvoju. Ukoliko u zemlji ima 49 oboljelih na 100.000, to se smatra visokom incidencijom obolijevanja, a u to je jedno vrijeme spadala i Jugoslavija. Stvari su se mnogo promijenile, prvenstveno liječenje i pristup dijagnostici, pa smo s vremenom i mi stavili pod kontrolu broj oboljelih - kazao je dr. Mujo Hošić, pulmolog, za “Avaz”.
Dodaje da je u periodu nakon COVID-19 ogroman problem bila nestašica lijekova, pa su oboljeli morali ići u druge države kako bi ih nabavili. Sada je situacija malo bolja, kako kaže, ali oboljeli moraju biti disciplinirani i apsolutno ne smiju uzimati neadekvatnu terapiju jer to može nevjerovatno pogoršati situaciju.
- Uz adekvatno liječenje, uvjetno rečeno, bolest bi trebala biti bezopasna. Primarno se razvija na plućima, ali tuberkuloza može biti bolest svakog organa u tijelu, pa sam imao pacijente koji su imali tuberkulozu na pršljenovima, naprimjer. Oko 20 posto pacijenata pokaže simptome, dok ostali mogu godinama nositi bakteriju u sebi bez razvijanja simptoma - objasnio je dr. Hošić.
Naveo je da se bolest aktivira s padom imuniteta, a simptomi variraju ovisno o mjestu na kojem se nalazi. S obzirom na to da je na plućima najčešća, na početku se manifestira blago povišenom temperaturom, kašljem, mršavljenjem i noćnim znojenjem, dok se kod djece primarno javljaju jako povišena temperatura i groznica. U nekim slučajevima može se desiti i iskašljavanje sukrvice.
- Dijagnoza se postavlja snimkom pluća i potvrdom bakterije. Najopasnijim pacijentima smatramo one kod kojih se bakterija izolira u ispljuvku, jer takvi pacijenti, ako su neliječeni, mogu zaraziti više od 10 osoba godišnje. Kod djece je problem dijagnosticirati jer ona ne znaju iskašljati kao odrasli, pa se često uzima uzorak urina - naveo je dr. Hošić.
Nakon postavljene dijagnoze preporuka je hospitalizirati pacijenta barem mjesec, dok se ne postigne negativan test. Za ovu bolest postoji više vrsta lijekova, ali svaki od njih ima određene nuspojave pa je vrlo bitno da samo educirane ekipe i specijalisti odrede tok liječenja - istaknuo je dr. Hošić.
(DEPO PORTAL/mm)