ANALIZA STANJA BH FILMA

Quo vadis, filmski radnici: Ko zabija nož u leđa krhkoj filmskoj industriji u BiH?

Kultura 10.09.23, 20:38h

Quo vadis, filmski radnici: Ko zabija nož u leđa krhkoj filmskoj industriji u BiH?
Vlada Federacije BiH sigurno ne može pomiriti različite interese u bh. filmskoj industriji koji su godinama u sukobu. DEPO Portal analizira i ukazuje šta se može učiniti kako bi stanje u kreativno potentnoj filmskoj industriji u BiH moglo biti bolje

 

 


Na sjednici Vlade FBiH, održanoj 07. septembra, bio je najavljen izbor privremenog Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju, ali je ta točka skinuta sa dnevnog reda.  Tome su prethodila burna dešavanja vezana za konkurs ove fondacije po kojem se biraju i dijele sredstava producentima, organizatorima festivala i drugim predstavnicima filmske industrije u BiH.  


Naime, Vlada FBiH je na sjednici od 24. avgusta donijela Odluku o već sprovedenom i završenom javnom konkursu Fondacije i po kojem su korisnici već dobili ugovore i sredstava za projekte sa kojima su na njega aplicirali. Upravni odbor Fondacije je pismenim putem više puta odgovorao Vladi FBiH kako je nemoguće poništiti ovaj konkurs, te ih na kraju obavijestio da ne mogu sprovesti Odluku Vlade FBiH o poništenju. Fondacija je o tome obavijestila i aplikante i javnost, i potom pozvala Vladu da smijeni Upravni odbor. To se i očekivalo na sjednici održanoj ove sedmice, ali se nije dogodilo.


Šta je filmska i politička pozadina čitave priče?


Prema informacijama koje su dospjele do javnosti, već ranije je došlo do sukoba između resorne ministrice Sanje Vlaisavljević i predsjednika Upravnog odbora Fondacije Antonija Beusa. Upravo je poništenje konkursa trebalo poslužiti za smjenu Upravnog odbora u kojem se još nalazi Milan Trivić, dok je treći član, Emir Hadžihafizbegović, u ostavci koja još nije zvanično prihvaćena i pravno završena u Ministarstu kulture i sporta FBiH i Vladi FBiH.


Mediji iz Mostara objavili su i dijelove pripiske između ministrice Vlaisavljević i rediteljice Jasmile Žbanić, koja je bila najglasnija u pritužbama na odluke Fondacije za podršku novim filmskim projektima. Kako se saznaje, producentska kuća Deblokada imala je pravni problem oko prijave za novi projekat „Quo Vadis, Aida“, te je ta prijava izbačena iz procedure. Iz prepiske između Žbanićke i Vlaisavljevičke, a koju su objavii mediji u Mostaru, vidljivo je da ministrica piše kako je to bila tehnička greška i da će odluke Upravnog odbora biti promijenjene.  Upravni odbor Fondacije očito nije postupio po sugestijama (naređenjima) ministrice i tu je došlo do kulminacije sukoba između nje i predsjednika UO. Nakon toga dolazi Odluka Vlade FBiH o poništenju čitavog konkursa.


Međutim , sporan je, po više osnova, pravni temelj za donošenje ovakve odluke. Naime, Vlada FBiH nema pravo da na ovaj način utječe na odluke Fondacije koju je osnovala. Time se ruši strukovna samostalnost umjetničkih fondacija i čitavog sistema kako one funkcioniraju od vremena kada ih je uspostavljao nekadašnji federalni ministar za kulturu i sport Gavrilo Grahovac. Pravna analiza koju je napravio Upravni odbor ukazuje na ove činjenice, kao i na to da je pozivanje Vlade FBiH na dopis Udruženje reditelja i rediteljica u BiH pravno neutemeljeno.


Da stvar bude još gora, ispostavilo se da je upravi ovog udruženja odavno istekao mandat i da, po dokumentaciji Ministarstva pravde BiH, ovo udruženje od počekta 2022. godine nema odgovornu  osobu za zvanično zastupanje.


Najveći utjecaj na Našu stranku ima ekipa okupljena oko Udruženja filmskih radnika BiH i Sarajevo Film Festivala i oni žele svoje ljudi u novoj upravi Fondacije za kinemaotgrafije, kao i JP Filmski centar Sarajevo.


Sa druge strane, značajan dio filmskih radnika i producenata u Sarajevu smatra kako je ovo udruženje u rukama jedne usko povezane interesne grupe oko Sarajevo Film Festivala i ne priznaju njegov legitimtet da predstavljaju sve filmske radnike u BiH. Oni smatraju da monopol nije dobar za filmsku industriju te da ovoj grupi i nisu u interesu jake i stabilne državne/federalne institucije kojima je, poput prakse u svim zemljama Evrope i regiona, zadatak razvoj i promocija filmske industrije i audio-vizualnog sektora u BiH. Po njima, upravo je Upravni odbor na čelu sa Beusom posljednjih godina napravio niz ozbiljnih iskoraka u djelovanju Fondacije za kinematografiju, među kojima je uspješni projekat digitalizacije 14 kino dvorana u BiH, kao i ulazak u članstvo organizacije evropskih filmskih centra i agencija EFAD, čime su stvoreni uslovi da promociju i zastupanje nacionalne bh. kinematografije na međunarodnom planu, a to radi, što je evropska praksa, od države/federacije osnovana institucija, to jest – Fondacija za kinematografiju.


Problem raspodjele sredstava ne postoji samo na nivou Federaciji BiH. Vlada Kantona Sarajevo je posljednjih godina značajno povećala sredstava za kinematografiju i donijela važnu Uredbu o poticajima za strana ulaganja u filmsku proizvodnju, što je bila značajna i važna mjera u cilju konkurentosti filmske produkcije u Sarajevu u odnosu na regiju i Evropu.


Ali i ovdje postoji veliko nezadovoljstvo načinom raspodjele sredstava i jedan dio filmskih radnika ističe kako je već pominjani interesni blok oko SFF-a poklopio, ne samo za festival nego i za produkciju,  godišnju raspodjelu budžetskih sredstava. O tome svjedoče pritužbe i žalbe na odluke komisija Ministarstva kulture i sporta u posljednjih nekoliko godina.  


Kako će Vlada FBiH razriješiti ovu situaciju, znat će se u narednom periodu. Po političkom dogovoru „sarajevske pozicije“, mjesto u Upravnom odboru dobila je Naša stranka i ona ima listu svojih kandidata za novi UO Fondacije za kinematografiju.


Imaju vrući krompir u rukama i morat će rješavati nastali problem.


Vlada Federacije BiH sigurno ne može pomiriti različite interese u bh. filmskoj industriji, ali ono što može učiniti jeste da uvede više reda u ovoj oblasti. To bi značilo izabrati kompentan i od interesa filmskih lobija neovisan Upravni odbor Fondacije za kinematografiju, kao i Nadzorni odbor JP Filmski centar Sarajevo, koji se također već godinama nalazi u ozbiljnim problemima.  


Ali, mjere koje Vlada FBiH može uraditi trebale bi uključivati i povećanje godišnjeg budžeta za kinematografiju, jer je trenutni daleko najmanji u Evropi, definiranje odnosa između Fondacije za kinematografiju i JP Filmski centar Sarajevo. Također, te mjere bi morale obuhvatiti primjenu u praksi zakonskih obaveza koje javni rtv servisi imaju prema nezavisnom produkcijskom sektoru, kao i unapređenje menadžmenta u BH Telecomu koji se bavi produkcijom i emitranjem sadržaja, i njegovo otvaranje prema svim potencijalnim proizvođačima sadržaja, umjesto trenutnog povlaštenog položaja koji ima interesna grupa okupljena oko SFF-a.


- Nastavit će se -


(DEPO Portal/ak)

 

BLIN
KOMENTARI