Zdravlje i insekti

Sve veći rizik u Evropi od bolesti koje prenose komarci

Lifestyle 24.06.23, 17:19h

Sve veći rizik u Evropi od bolesti koje prenose komarci
Izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) prati širenje različitih vrsta komaraca koji prenoste različite viruse ljudima

 

 

Vrste komaraca koji prenose viruse, poput tropske groznice (denga) i virusa čikungunja, preselili su se u nove delove Evrope, čime se povećava rizik od širenja bolesti, upozoravaju stručnjaci.

 

Evropski naučnici kažu da su sve češći toplotni talasi, poplave i toplija leta povoljniji uslovi za život insekata, piše BBC na srpskom.

 

Oni traže uvođenje efikasnijih mjera kontrole i zaštite od komaraca.

 

Ako do toga ne dođe, doći će do većeg broja obolelih i preminulih od bolesti koje prenose komarci, tvrde stručnjaci.

 

Izveštaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) prati širenje različitih vrsta komaraca koji prenoste različite viruse ljudima.

 

Među njima su tropska groznica i virus zika, koji mogu dovesti do nekoliko simptoma, poput groznice i bolova u mišićima, a u najgorim slučajevim ljudi mogu doći u ektremno loše stanje.

 

Prema ovogodišnjem izveštaju ECDC-a, vrsta komarca Aedes albopictus, koji prenosi viruse denga i čikungunja, „nastanila" se u 13 zemalja Evrope, a pre 10 godina to je bio slučaj u osam država tog kontinenta.

 

To znači da su ovi komarci razvili održivu grupu jedinki koja se umnožava.

 

Prošle godine je vrsta komarca Aedes aegypti, koja prenosi bolesti poput žute groznice, zika virusa i virusa Zapadnog Nila, pojavila se na Kipru, a naučnici upozoravaju da bi mogla da nastavi da se širi u drugim zemljama.

 

. Tokom prethodnih godina imali smo geografsko širenje invazivnih vrsta komaraca na područja Evropske unije i Evropske ekonomske zone (EEA), u kojima ih ranije nije bilo - rekla je Andrea Amon, direktorka ECDC-a.

 

- Ako se ovo nastavi, možemo da očekujemo veći broj zaraza, a možda i smrti od bolesti poput tropske groznice, čikungunje i groznice Zapadnog Nila. Naši napori moraju da se usmere na kontrolu brojnosti komaraca, nadzor i sprovođenje individualnih mera zaštite - dodala je.

 

Stručnjaci preporučuju uklanjanje izvora stajaće vode, u kojima se legu komarci, korišćenje ekoloških sredstava za uništavanje larvi, uz edukaciju o ličnim merama koje ljudi mogu da preduzmu kako bi se zaštitili.

 

Denga virus, koji prenose komarci koji su aktivni tokom dana, može izazvati groznicu, ozbiljnu glavobolju, bol u predelu iza očiju, bolove u mišićima i osip.

 

Broj slučajeva širom sveta porastao je tokom prethodnih decenija.

 

Došlo je do pandemije u više od 100 zemalja širom Afrike, Južne i Severne Amerike, Južne i Jugoistočne Azije, kao i Zapadnog Pacifika.

 

Najveći broj zaraženih ne oseti simptome, ali kada se ljudi razbole, virus može da dovede do glavobolja, velikog osećaja umora, bolova u mišićima, povraćanja, osipa i bola u očima.

 

Stariji ljudi i oni sa oslabljenim imunitetom su pod većim rizikom da obole od bolesti koja napada mozak i koja može biti smrtonosna.

 

Najčešći simptomi virusa čikungunja su povišena temperatura i bolovi, uz glavobolje, bol u mišićima i osip.

 

(DEPO PORTAL/mm)

BLIN
KOMENTARI