Izmjenama zakona, povećanjem osnovica za plaće koje se isplaćuju iz budžeta, potpisivanjem novih kolektivnih ugovora, dio zaposlenih u Bosni i Hercegovini koji su budžetski korisnici, ali i neki koji to nisu dobijat će ili su počeli dobijati uvećane plaće.

Ovo uključuje i ministre, zastupnike...

Tako je Vlada RS-a u četvrtak utvrdila prijedloge zakona kojim će se "budžetlijama" plaće uvećati za još sto KM. Veća osnovica je planirana u institucijama Bosne i Hercegovine, a i Unsko-sanskom kantonu. U Hercegovačko-neretvanskom također su dogovorene veće plaće, kolektivni ugovor koji to podrazumijeva je potpisan i za, naprimjer, vrtiće i osnovne škole u Kantonu Sarajevo, dok su se i rudari u FBiH izborili za veća primanja nakon niza protesta i štrajkova.

Ipak, izvan ovoga, u vremenu stalnih poskupljenja kojem nema kraja, ostale su hiljade i hiljade radnika u realnom sektoru. Situacija ovisi i od firme do firme unutar iste branše.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, istakao je da najteže prolaze oni u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i dijelom u metalnoj industriji.

- Sindikati u javnom sektoru se bolje snalaze u ovoj situaciji od onih u realnom sektoru. Drugi problem je što masa radnika u realnom sektoru nema sindikat jer poslodavac to ne dozvoljava – kazao je Šatorović.

On je naveo da je u građevinarstvu potpisan kolektivni ugovor na 500 KM i da je nepovoljan.

- Kada je u pitanju tekstil, tu poslodavci traže kolektivni ugovor takav da mogu regulisati isplatu najniže plaće koja je niža od minimalca u FBiH. I tako je bilo i ranijih godina. U metalnoj industriji je dobro gdje je sindikat dobro organiziran. Imamo primjer Arcelor Mittala koji ima jedan od najboljih kolektivnih ugvoora. Ali namjenska industrija je nekad dobro stajala, a sada imaju probleme gdje plaće kasne, najavljuju se neka gašenja – dodao je Šatorović.

Kazao je da zato sindikat insistira na donošenju zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM.

- To je jedini garant da i ti radnici malo lakše podnose sva poskupljenja. Da se može, imamo primjer u Sanskom Mostu. Radnici su stali i onda je poslodavac odlučio da niko ne može imati manje od 1.000 KM – kazao je Šatorović.

Dodao je da se administrativni radnici prvi namire i dobijaju sve što treba, te da je vidljiva pretjerana briga vlasti za te radnike koji ne stvaraju nove vrijednosti već predstavljaju neku vrstu tereta.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, istakla je da za trgovce nema "predizbornog povećanja plaća".

- Štaviše, vladajuće stranke su ne podržavši izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, koje su bile na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH početkom juna, vrlo jasno rekle da im radnici u trgovini nisu bitni čak ni toliko da pred izbore pokažu malo razumjevanja za njihove probleme i potrebe.

Povećanje minimalne plaće bi bio signal svim radnicima u realnom sektoru da su Vlada i stranke koje čine većinu svjesni kako teško trgovci žive, ali ono što vidimo je apsolutna nebriga i nemar prema bilo kome osim prema onima koji su sigurna glasačka mašinerija, a to je javni sektor - dodala je Beširović.

I dok se ne mijenja plaća velikog broja radnika koji nisu dio budžeta kojeg pak pune, potrošačka korpa je sve skuplja. Samo u maju je sindikalna potrošačka korpa iznosila 2.639 KM i bila je za 145 KM skuplja od one u aprilu.

(Faktor.ba, DEPO PORTAL/md)