Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je da su porazi politike Milorada Dodika i jačanje prisustva SAD-a u BiH znak stabilizacije i deeskalacije, ali i da nema kompromisa koji bi išli na štetu države. Najavio je evropske iskorake, odbacio mogućnost saradnje sa SNSD-om, a domaćim institucijama poručio – neka rade svoj posao, jer BiH “mora ostati na putu evropskih i demokratskih vrijednosti”.

Na samom početku razgovora za N1 Konaković je komentarisao povlačenje Milorada Dodika sa funkcija u Republici Srpskoj, te povlačenje spornih zakona u Narodnoj skupštini RS i imenovanje vršioca dužnosti predsjednika.

- To sigurno možemo nazvati jednom ozbiljnom i veoma važnom dobijenom bitkom. Kapitulacija politike Milorada Dodika, koji nas dvije decenije umara, prijetnjama o secesiji, donosi neustavne zakone, napada na ustavni poredak, i koji sve to u jednom danu mijenja i prihvata političke realnosti i okolnosti u BiH, zaista je jedna veoma dobra stvar. Ne treba se zavaravati, time ništa nije završeno - kazao je pa dodao:

- To je zapravo jedan mogući noviji početak drugačijih odnosa unutar BiH. Jedna veoma važna poruka je da nijedan pojedinac nije jači od institucija BiH i da i ta kapitulacija Dodika poruka svima, a onima koji eventualno planiraju raditi iste stvari. I dalje je to kompleksno, očekuje se odluka sudova, ovih koji su ga upisali u registar, njegov status na čelu stranke koji je neupitan, dakle ne smije biti predsjednik i niz drugih, ali mogu reći da je to zaista jedna veoma dobra stvar.

Prijatelj BiH

Ustavni sud BiH bi na vanrednoj sjednici 4. novembra trebao odlučivati o Dodikovoj apelaciji koju je podnio protiv presude Suda BiH kojom je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Konaković smatra da ne bi trebalo biti određenih vanjskih utjecaja koji bi mogli na kraju isposlovati odluku u Dodikovu korist.

- Ustavni sud je do sada zaista institucija kojoj se moglo vjerovati. Ne mislim ni da će sad biti nekih vanjskih utjecaja da neko može utjecati na tu vrstu presude. Kakva god bude presuda, naravno, mi ćemo je poštovati. Ali ne vidim zaista ni milimetar prostora da se Dodik eventualno može reinkarnirati presudom Ustavnog suda BiH. Sačekat ćemo da vidimo šta kaže Ustavni sud BiH, pa ćemo se, naravno, adekvatno toj odluci politički pozicionirati - istakao je Konaković za N1.

Konaković je istakao i povećan angažman Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

- Mnogo je veći, primjetno veći angažman SAD-a u BiH, što je jedna odlična poruka za nas. Govorili smo o tome više puta i ja lično, iz iskustava i informacija koje sam imao, da mi, s obzirom na dešavanja u svijetu, ne možemo očekivati veliki fokus nove administracije predsjednika Donalda Trumpa i američkog sekretara Marka Rubija, koji se zaista bave svjetskim problemima. BiH nije bila baš na vidiku i ohrabrujuće je da smo prije svega dobili otpravnika poslova, čovjeka koji ima jedan poseban, specijalan zadatak – gospodina Ginkela - istakao je.

Smatra da je SAD veliki prijatelj BiH.

- Veoma dobro poznaju okolnosti, ustavno uređenje i prilike. Ne mislim da ima pogodbe s Miloradom Dodikom na način da se ošteti država BiH. Ukidanje sankcija su poruka američke administracije njemu i njegovim saradnicima, koji su ovaj prvi dio svoje obaveze uradili. Ne znam kako on to objašnjava glasačima u Republici Srpskoj, taj nagli zaokret ili poništavanje dosadašnjih politika. Naredni korak koji ja očekujem jeste ukidanje sankcija privremeno, postepeno, a onda i trajno. Ali Amerikanci su pokazali – ne samo na primjeru Dodika – da ih vrlo brzo, čak i brže mogu vraćati na sankcije. Glavna poruka je stabilizacija, deeskalacija, nešto čemu se radujemo, kazao je Konaković.

Diktiranje tempa

Govoreći o evropskom putu BiH, Konaković je rekao da su spremni na određene kompromise, ali nikad na štetu države.

- Ali kako bismo iskoristili tu priliku, taj zamah, taj evropski voz, dva zakona, glavnog pregovarača, da otvorimo pregovore. Dodika više tu nema i te dvije informacije bile bi zaista veoma važne za sve građane BiH. Dodik nije u igri, a BiH otvara pregovore. Lijepo zvuči - konstatovao je Konaković.

Pitanje je da li postoji mogućnost da će Dom naroda Parlamenta BiH napokon profunkcionisati i to prvenstveno smjenom SNSD kadra - ministara Srđana Amidžića i Staše Košarca na koje su, spekuliše se, pristali i Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

- Da budem iskren, ne zvuči mi baš realno i ako su negdje to možda pokušavali. Dodik je pregovarač koji često, moram tako reći, zna slagati. Moguće je da je u lošoj poziciji, da obećava neke stvari koje neće ispuniti. Da pristanu na smjenu Košarca i Amidžića, nekako mi ne zvuči baš realno - naglasio je ministar vanjskih poslova BiH.

Kada je riječ o Domu naroda BiH, odnedavno je funkciju predsjedavajućeg preuzeo Kemal Ademović, kadar NiP-a i sada se nagađa da postoji mogućnost da će i Nikola Špirić iz SNSD-a biti također smijenjen nakon što više, po sistemu rotacije nije na toj poziciji, a što je nakon nekoliko pokušaja, propalo. Konaković se nije osvrtao na tu temu, ali jeste na blokade koje su upravo zbog nemogućnosti te smjene i uslijedile.

- Dobra okolnost je što sada Kemal Ademović umjesto Špirića diktira tempo rada, vodi sjednice i može na neki način iskontrolisati dogovore oko dnevnog reda. Tako da tu vrstu alata oni više nemaju. Ne očekujemo da sada, nakon što su krenuli u neku deeskalaciju, bježe po hodnicima kao što su ranije, osim u slučaju smjena. Ali druge stvari zaista više nemaju razloga da blokiraju - dodao je.

Konaković je jasno rekao da Trojka nema namjeru sarađivati sa SNSD-om.

- Mi smo i dalje na kursu i to je naša jedina opcija – da mjesto ministra sigurnosti BiH može popuniti samo neko iz opozicije, niko iz SNSD-a ili njima bliskih stranaka. To je konačan odgovor Trojke koji od januara ove godine ni za milimetar se nije promijenio. Nije ovo što Dodik sada radi – on to radi da spasi svoju kožu, ne zato što je promijenio mišljenje. Koalicija ne postoji, nama SNSD nije partner. Ponavljam još jednom – nezakonite blokade, jer bježanje sa sjednica nije dozvoljeno. Gdje god nije bilo etničkog veta, pokazali smo šta mislimo o njima. Nema sa ovakvim SNSD-om ni razgovora ni pregovora - naveo je Konaković.

Smiješan prijedlog

Kazao je da u svoje i NiP-ovo ime može reći da je SNSD ruska podmornica.

- Dakle, oni takvi u ovom segmentu za nas nisu prihvatljivi. Samo Izetbegović misli da bi SNSD bez Dodika bio drugačija stranka. Ja tako ne mislim. Iako nije nominalno upisan u registar kao predsjednik stranke, Dodik i dalje potpuno kontroliše procese u stranci. Sve dok se to ne promijeni, SNSD je za mene lično – jedna ruska podmornica koja je spremna da raznese i sebe i cijelu Republiku Srpsku zarad interesa Moskve i Vladimira Putina - mišljenja je Konaković.

Nedavno je u Banjaluci održan sastanak lidera HDZ-a BiH i SNSD-a Dragana Čovića i Milorada Dodika na kojem je potvrđeno njihovo partnerstvo. Konakoviću, kaže, nije jasno zbog čega je to i dalje tako.

- Nemam objašnjenja zašto HDZ i dalje grli SNSD. Očigledno da je taj savez jak, čvršći od svih drugih. Propustili su priliku da budu lideri jednog ubrzanog procesa, da smo imenovali ministra iz reda opozicije, stavili proevropske kadrove, Srbe koji vjeruju u budućnost BiH u EU… To se nije desilo blagovremeno, ali vidjet ćemo da li će se promijeniti u novoj geopolitičkoj situaciji - naglasio je Konaković.

Imenovanje glavnog pregovarača je veoma bitan, čak i ključan korak, kako bi BiH mogla nastaviti pregovore o pristupu u Evropsku uniju. Nedavno je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila da se imenuju tri pregovarača tako da jedan bude iz RS-a, a jedan ili dva iz Federacije BiH. Konaković je takav prijedlog nazvao očajničkim i smiješnim.

- Prijedlog Željke Cvijanović je očajnički i smiješan. Da državne nadležnosti spušta na nivo entiteta – to sa nama ne može razgovarati. Najustavnije i najlogičnije je da to uradi Predsjedništvo. Ako ga ospori Cvijanović, ostaje jedina opcija Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ja mislim da je to jedino moguće rješenje - istakao je.

Državni budžet za 2025. godinu nikad nije usvojen. Ta činjenica za sobom povlači brojne probleme, a među njima je i nezadovoljstvo državnih službenika koji najavljuju i proteste.

- Nećemo doći do kolapsa, ali ljudi imaju razloga za nezadovoljstvo. Imaju najlošije uslove rada u sistemu, najniže plate u odnosu na entitetske i kantonalne nivoe. Zbog njih smo morali ozbiljnije provesti proceduru usvajanja budžeta. Ipak, funkcionišemo dovoljno efektno zahvaljujući privremenom finansiranju, ali sve to može biti puno bolje - rekao je Konaković.

Nepostojanje budžeta utiče i na korištenje sredstava iz Plana rasta EU.

- Za korištenje sredstava iz plana rasta treba nam novi budžet. Na pragu smo već 2026. godine, i za petnaestak dana treba da se pusti u proceduru novi budžet - prognozirao je Konaković.

Konaković je u razgovoru za N1 naglasio i potrebu postojanja Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Podsjetimo, Schmidt 31. oktobra u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija podnosi izvještaj o BiH u kojem će ključno pitanje biti državna imovina.

- Bio bih sretan da OHR nije potreban BiH, ali na našu žalost – potreban je. Bonske ovlasti su jedini alat u državi u kojoj svako ima pravo etničkog veta. Titular državne imovine je država Bosna i Hercegovina i tu nema nikakvih pregovora. Šume, rijeke, jezera, voda, priroda – to je državna imovina. Zagovornik sam da se lakše raspolaže, upravlja tom imovinom da se ona može koristiti za ekonomski razvoj, nemam ništa protiv, ali titular nije upitan. Dakle, to nije nešto oko čega treba uopšte razmišljati, da se može pregovarati, to je potpuno jasno i ustavom definisano, a neke funkcionalnije pozicije raspolaganja su nešto što svima treba. Paradoks je da smo sami sebi zaključali najvažnije ključne infrastrukturne projekte upravo zbog činjenice da nije rješeno pitanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom - pojasnio je Konaković.

Nikšićeva reakcija

Postoji mogućnost da se Schmidt i ne obrati na sjednici jer Rusija predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, a također se spekuliše da bi uskoro moglo doći i do njegovog odlaska sa te pozicije. Shodno tome, interesovalo nas je ko bi moglo doći na njegovo mjesto?

- Sigurno neće biti neko koga biraju Dodik i Rusija. Govori se o reorganizaciji mogućeg OHR-a, ali za implementaciju ili umanjenje nadležnosti – nije vrijeme ni izbliza. Rusija može spriječiti da se Schmidt obrati u Vijeću sigurnosti UN, ali to je sve što oni mogu - naveo je Konaković.

Konaković je govorio i o aferi "Spengavanje" čiji su akteri premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i direktor FUP-a Vahidin Munjić. Pojašnjenja radi, radi se o velikim optužbama da je Nikšić, navodno koordinisao sa Munjićem, kako bi se pokrenule istrage protiv bivših rukovodilaca Autocesta FBiH, a zauzvrat su se, prema tim tvrdnjama, dodjeljivale funkcije, produžavali mandati i politički vršio pritisak na policijske strukture. Obje strane negiraju da je riječ o nezakonitostima, ali politički pritisak i percepcija narušenog integriteta institucija su ozbiljni.

- Dozvolite mi skepticizam, s obzirom da dolazi od osobe čija sam meta dugi niz godina i koja je o meni napisala više od stotinu sličnih laži. Lažirao je neke poruke kako bi pokušao naštetiti direktno meni. Od onoga što sam iščitao – ovo famozno "spenganje". Kada premijer kaže da treba spengati kriminalca, mene to ohrabruje. Naravno, istražni organi moraju istražiti je li bilo zloupotrebe položaja - naveo je Konaković.

O optužbama da Trojka zataškava afere poručuje:

- Mislim obrnuto. Impresivno je kako mašinerija palog režima, duboko ukorijenjena u državi, mijenja teze i preusmjerava priču. Pogledajte Nikšićevu reakciju – odmah je rekao: pozivam tužilaštva. A oni bi od toga pravili kampanju.

Osim ove, nedavno se pojavila informacija i da je Vojin Mijatović (SDP), dopremijer i federalni ministar također, navodno upleten u jednu aferu. Naime, spominje se da je učestvovao u namještanju javnog poziva za start-up programe tehnoloških kompanija. Konaković je i u tom slučaju poručio da nadležne institucije trebaju raditi svoj posao.

- Ne presuđujem ni njemu ni Mijatoviću. Neka istražni organi rade svoj posao. Ne na način da tužioci i korumpirani istražioci šalju konstrukcije prepiski novinarima. Živimo u zemlji u kojoj su mnoge istrage uništene jer su tužioci javljali novinarima da slikaju kako nekog privode, pa kasnije optužnice nikada ne budu podignute - istakao je.

Ključne institucije

Konaković je na kraju razgovora poručio da su OHR i Ustavni sud BiH ključne institucije u državi.

- Te dvije institucije su ključne da nas zaštite od nasrtaja secesionista ili uvlačenja u potencijalni konflikt. Bit će razgovora, to je tema već dugo, ali više je riječ o glasinama iz krugova bliskih Dodiku i Moskvi nego o realnosti. Puno više velikih prijatelja ima ova strana koja voli Bosnu i Hercegovinu od one koja je možda i ne voli - zaključio je Konaković.

(N1/DEPO PORTAL/au)