U trci za parlamentarne izbore u Srbiji, scenario sa najvećom mogućom izlaznošću od oko 60 odsto, mogao bi da prebaci veći broj stranaka oko cenzusa i smanji ubjedljivost rezultata Srpske napredne stranke ispod 50 odsto.
Dok je na predsjedničkim izborima dobar rezultat Vučića skoro pa izvjestan, na beogradskim izborima mogla bi da se vodi najnapetija borba i opozicija u određenim kombinatorikama ima nade da osvoji vlast, pokazuju rezultati istraživanja javnog mnjenja sprovedenog kroz projekat „Šta Srbija misli“.
Predizborno istraživanje sprovedeno u okviru projekta „Šta Srbija misli“, putem onlajn ankete, odrađeno je u periodu od 14. do 18. marta, a ispitivala se podrška građana različitim političkim opcijama i kandidatima za parlamentarne, predsjedničke i beogradske izbore.
Parlamentarni izbori: Veća izlaznost povoljnija po opoziciju
Predstavljajući rezultate istraživanja za parlamentarne izbore, istraživač Miljan Mladenović naznačio je da se u njima mogu vidjeti različite procjene konačnog ishoda izbora u tri varijante izlaznosti, odnosno ukoliko na izbore izađu samo oni koji su sigurni da će glasati i koji su sigurni za koga će glasati; ukoliko na izbore izađu svi sigurni i svi još uvijek nesigurni da će glasati; kao i procjena minimalnog i maksimalnog broja osvojenih glasova.
U slučaju da na izbore izađu svi birači koji imaju namjeru da glasaju ili imaju određenu dozu nesigurnosti oko glasanja, izlaznost bi mogla doći do oko 60%, tj. oko 3.900.000 ljudi. Onih koji sigurno planiraju da izađu na izbore je oko 3.370.000, tj. oko 52%. Ostatak čine još uvijek kolebljivi birači, navedeno je u analizi rezultata.
U ovom prvom, slučaju najviše izlaznosti, vladajuća koalicija oko SNS imala bi nešto manje od polovine glasova i lošiji rezultat nego u slučaju kada neopredijeljeni i nesigurni glasači ostaju kod kuće. Za opoziciju, sa druge strane, ovo je povoljniji scenario, kako pokazuju rezultati mjerenja.
U slučaju najviše izlaznosti, rezultat koalicije oko SNS na nacionalnom nivou mjerimo na oko 45%, koalicioni partneri iz SPS bi osvojili oko 6%, a cenzus bi sigurno prešle još dvije liste: lista oko Marinike Tepić sa oko 20% i koalicija zelenih partija Moramo sa oko 6%.
U igri oko cenzusa je još 5 lista: koalicija NADA sa procijenjenih 3,3%, Suverenisti sa oko 3,1% , Zavetnici sa 3%, Patriotski blok sa procijenjenih 2,8% i koalicija okupljena oko SDS Borisa Tadića sa 2,7%.
„Ponavljamo, ovo je procjena u slučaju da sve liste izvuku na birališta sve svoje potencijalne birače“, navodi se u analizi rezultata.
U drugoj varijanti, kada na izbore izlaze samo sigurni glasači, SNS je na nešto ispod 50%, njihovi partneri iz SPS su na oko 5%, a opozicione grupacije oko Marinike Tepić i oko Ne davimo Beograd mogle bi da osvoje zajedno oko 25%. U tom slučaju, ulazak u parlament za liste oko Borisa Tadića i listu Zavetnika djeluje gotovo nemoguće, dok bi za ostale liste desne orijentacije ostala šansa da cenzus pređe najvjerovatnije jedna od njih.
Predsjednički izbori: Najbolje stoji Vučić pa Ponoš
Što se tiče podrške kandidatima na predsjedničkim izborima, u rezultatima ovog istraživanja takođe imamo različite scenarije u zavinosti od izlaznosti.
Ukoliko bi na izbore izašli svi birači koji su sigurni, kao i oni koji još uvijek nisu sigurni da će izaći, Aleksandar Vučić mogao bi da računa na oko 52%, a najjači opozicioni kandidat Zdravko Ponoš na oko 28%. Svi ostali kandidati imali bi između 2.5% i 5% podrške, osim Miše Vacića koji je procijenjen na ispod 1% podrške.
„Ukoliko posmatramo samo sigurne glasače, Aleksandar Vučić bi mogao da osvoji i preko 55%, a u tom slučaju rezultat Zdravka Ponoša bio bi nešto niži nego u prvom scenariju“, navodi se u analizi.
Minimalni procijenjeni broj glasova koje bi mogao da dobije Aleksandar Vučić je oko 1.9 miliona, a maksimalni oko 2.1 milion. Ponoševe brojke kreću se između nešto manje od milion glasova i 1.2 miliona glasova.
„Naše ispitanike pitali smo i za koga bi glasali ukoliko dođe do eventualnog drugog kruga predsjedničkih izbora. Na ovo pitanje su priliku da odgovaraju imali samo izjašnjeni u prvom krugu, a rezultati pokazuju da bi, kada isključimo one koji ne bi glasali u drugom krugu i koji bi bili nevažeći listići, odnos snaga između Vučića i Ponoša mogao da bude 6:4 u korist Vučića“, stoji u objašnjenju istraživača.
Beogradski izbori: Opozicija ima šansu ako SPS ne pređe cenzus
U Beogradu je nešto napetija trka, odnosno veće šanse opozicije da pokupi glasove, ali u različitim scenarijima to i dalje ne djeluje dovoljno apsolutnu većinu. Ipak, šanse da opozicija uzme parlament postoje ali samo uz nadu da SPS ne uspije da pređe cenzus u Beogradu (za šta su šanse minimalne, kako su naglasili istraživači), a da to učine barem dvije liste od narednih: Ajmo ljudi, Suverenisti, Patriotski blok ili NADA.
„U toj situaciji bila bi moguća promjena vlasti u Beogradu“, zaključuje se u analizi.
A podaci pokazuju da, u slučaju najveće izlaznosti od oko 915.000 glasova sigurnih i nesigurnih birača, koalicija oko SNS na čelu sa Aleksandrom Šapićem osvojila bi 43%, dok bi socijalisti mogli da osvoje 4.5%.
Najjača opoziciona grupacija oko Vladete Jankovića osvojila bi oko 27%, a koalicija Moramo 11%.
Iznad cenzusa po ovoj projekciji završili bi i NADA i koalicija oko Duška Vujoševića sa nešto preko 3%.
Ako se posmatraju samo sigurni glasači, situacija je povoljnija za naprednjake, te bi uz izlaznost od oko 755.000 ljudi, oni mogli da osvoje 46%, socijalisti i ovog puta oko 4.5%, NADA 3.5%, a dvije najveće opozicione grupacije osvojile bi oko 39% zajedno.
Kompletno istraživanje sa infograficima možete pogledati na sajtu projekta „Šta Srbija misli“.
VEZANI TEKST: Ko su uopće Vučićevi protukandidati na predsjedničkim izborima? Svi su desničari poput njega, s jednim izuzetkom
(Danas.rs, DEPO PORTAL/md)