Politika Evropske unije u Bosni i Hercegovini i šire na Zapadnom Balkanu se nalazi na silaznoj putanji posljednjih petnaestak godina, a sada u suradnji sa Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom EU pokušava zakamuflirati neuspjeh smirivanjem separatista u BiH, istovremeno nudeći besplatnu geopolitičku pobjedu svom protivniku Rusiji, upozorili su strani analitičari koji pažljivo prate političke prilike u BiH.
Analitički tekst pod nazivom “Dogovor EU i SAD za dezintegraciju BiH” objavljen na portalu EU Observer, a kojeg potpisuju Bodo Weber i Valery Perry, suradnici berlinske think-tank organizacije Vijeće za politiku demokratizacije, pojašnjava kako bi ovo zapravo značilo tajni dogovor sa nacionalističkim liderima u zemlji o ubrzanoj etnoteritorijalnoj dezintegraciji države, koja se ne bi odigrala mirnim putem.
“Ipak, već vidimo da bi se takav diplomatski udar reklamirao kao postignuće, a ne kao neuspjeh koji se može izbjeći. Praksa je u diplomatskim pregovorima pritiskati slabiju stranu dok se ne postigne dogovor”, smatraju autori teksta.
Dalje nastavljaju kako je upravo ta misija prošle sedmice u Bosnu i Hercegovinu dovela Angelinu Eichhorst, direktoricu Službe za vanjske poslove EU, koja se pridružila specijalnom izaslaniku Sjedinjenih Država Matthewu Palmeru kako bi “pritisnuli vodeću bošnjačku stranku kao i nenacionalističku opoziciju da prihvate dogovor o takozvanoj reformi Izbornog zakona koja bi legalnim putem i institucionalno produbila etnoteritorijalnu podjelu BiH”.
Zadnja eskalacija je nastupila tokom proteklih mjeseci nakon što su EU i američki diplomati u BiH, podržani srednjerazrednim zvaničnicima u Washingtonu i Briselu, kreirali međustranačke razgovore o izbornoj reformi i takozvanoj ograničenoj ustavnoj reformi.
Weber i Perry tvrde kako su razgovori usmjereni da zadovolje neispunjene agende političkih lidera, između ostalog lidera HDZ BiH Dragana Čovića, koji želi zadržati primat među hrvatskim glasačkim tijelom u BiH.
Za odluku bivšeg visokog predstavnika da nametne izmjene Krivičnog zakona kojima se kažnjava negiranje genocida kažu da je “moralno razuman” potez ali mu nedostaje strateški okvir i podrška, što je otežalo život nasljedniku Schmidtu, a Dodika ponukalo da osporava njegovo imenovanje u čemu je dobio podršku Rusije.
Analitičari podsjećaju kako se upravo ove sedmice u Vijeću sigurnosti UN-a odvija rasprava o produženju mandata misije EUFOR-a, te kako postoji mogućnost da Rusija uloži veto na tu odluku. Predlažu i rješenje, za koje smatraju da ne postoji niti volja ni strategija.
“Bio bi to jednostavan potez da se zaustavi Dodikov avanturizam, a da se istovremeno odvrati mogući ruski veto protiv EUFOR-a. Slanje pojačanja EUFOR-u i raspoređivanje trupa EUFOR-a i NATO-a u strateški grad Brčko, autonomni okrug koji presijeca RS na pola, pokazalo bi stratešku volju Europske unije da spriječi ozbiljan izazov usmjeren ka sigurnosti i teritorijalnoj cjelovitosti zemlje”.
Upozoravaju kako se čini da su Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Države svi na putu da pošalju poruku “smanjene podrške visokom predstavniku, kako bi spriječili ruski i potencijalni kineski veto na produženje EUFOR-ovog mandata, koji je na rasporedu sjednice Vijeća sigurnosti UN u srijedu.
“EU prijestolnice, pogotovo Berlin i Pariz moraju se konačno zainteresirati za situaciju i suočiti s političkim transakcionizmom Europske službe za vanjske poslove i zamijeniti ga više strateškom politikom,” predlažu Weber i Perry, te pozivaju Visokog predstavnika EU Josepa Borrella da počne raditi svoj posao kako je to od njega zatražila grupa EU parlamentaraca prošlog mjeseca.
Poručili su Uredu visokog predstavnika da ozbiljno shvati odbranu BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, a međunarodnu zajednicu da se “suzdrži od lažne hitnosti u reformi bh. izbornog zakonodavstva” te da se fokusira na poboljšanje izbornog integriteta.
(N1, DEPO PORTAL/md)