Izvor: Radio Slobodna Evropa
Piše: Aida Đugum
"Nemamo ništa što bi nas podsjećalo na naše roditelje", kaže Slobodanka Macanović, kćerka Radoslava i Marine Komljenac, koji su 27. juna 1993. godine odvedeni iz svog stana u sarajevskom naselju Bistrik, ubijeni, a njihova tijela bačena u jamu Kazani na Trebeviću.
Slobodanka i njena sestra Davorka još nisu pronašle posmrtne ostatke svojih roditelja.
No, makar uspomena na bračni par Komljenac, i ostale žrtave Mušana Topalovića Cace koji je komandavao Desetom brdskom brigadom Armije BiH, mogla bi se sačuvati na mjestu njihovog stradanja.
Za dva dana, u petak 18. juna, biće predloženo idejno rješenje izgradnje spomen-obilježja na Kazanima, nepristupačnoj jami na Trebeviću iznad Sarajeva gdje su sarajevski civili, uglavnom srpske i hrvatske nacionalnosti, tokom opsade Sarajeva 1992. i 1993. godine dovođeni i ubijani, potom bacani u jamu.
Gradonačelnica Sarajeva o spomen-obilježju
Konkurs je objavljen 7. maja, a u tenderskoj dokumentaciji navedeno je kako je "svrha i cilj konkursa odati počast civilima", kojima je jama Kazani bila grobnica.
"Žrtve na Kazanima kao i sve žrtve opsade Grada Sarajeva zaslužuju poštovanje i dostojanstveno obilježje. Naša je civilizacijska dužnost kao demokratskog društva da nedužno stradali civili i njihove porodice, dobiju pravdu", navela je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.
Namjera je, nastavlja gradonačelnica glavnoga grada Bosne i Hercegovine (BiH) da izgradnjom spomen-obilježja, "Sarajevo i građani Sarajeva jasno kažu - ne u naše ime".
"Ovakvim pristupom želim da se skine odgovornost s časne Armije Republike Bosne i Hercegovine i njihove borbe za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu", istaknula je.
Prvi korak bio je raspisivanje konkursa za idejno rješenje za izgradnju spomen-ploče na Kazanima.
"Treba da se zadovolji estetski kriterij, kriterij ekonomičnosti te da bude usklađen s postojećim ambijentom. Važno je i održavanje nakon postavljanja obilježja, i to je jedan od kriterija. U Budžetu Grada Sarajeva obezbijeđena su sredstva za Fond nagrada u iznosu od 4.000 KM (oko 2.000 eura) za izradu idejnog rješenja", objasnila je Karić.
Nakon toga podnosi se zahtjev za dobijanje urbanističke saglasnosti kod nadležne opštine, čime bi se odobrilo građenje, izveli radovi i podigao spomenik. Koliko će vremena i novca trebati za sada nije poznato, objasnila je Karić.
Spomenik u gradu, a manje obilježje na Kazanima?!
"Hvala im što su se sjetili da ga podignu, jer ja nemam groba oca i majke", kaže sagovornica sa početka Slobodanka Macanović za RSE.
"Moji roditelji nisu pronađeni. Majka je identifikovana. Nikada nisam dobila njene posmrtne ostatke. Otac nije identifikovan. Prema tome ja nemam groba ni jednog ni drugog, ja i moja sestra. Nemamo ništa što bi nas podsjećalo na naše roditelje. Taj spomenik meni nešto znači", rekla je Slobodanka Macanović za RSE.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić u odgovoru za RSE kaže da bi najviše voljela da ona lično napiše tekst na spomeniku na Kazanima.
"Koncept još uvijek nemamo, ali uvjerena sam da će na ispravan i istinit način obilježiti mjesto stradanja. Svjesna sam ozbiljnosti teme i svim srcem suosjećam sa porodicama ubijenih. Vodićemo računa o svakom napisanom slovu", objasnila je Karić.
O ideji da se spomenik uradi u gradu zbog nepristupačnosti terena gradonačelnica Sarajeva smatra da će "konkursnim rješenjem će biti ponuđeno okolno i uređenje pristupnog puta do spomen-obilježja".
"Smatram da se i lokalitet stradanja na Kazanima treba obilježiti kao što su sva mjesta stradanja civila u gradu tokom njegove opsade", napisala je Karić u pisanom odgovoru.
Deset godina postoji ideja za izgradnju spomenika na Kazanima
Još 2012. godine sada već pokojni Svetozar Pudarić, potpredsjednik jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) predložio je izgradnju spomenika na Kazanima.
"Gospodin Svetozar Pudarić u mandatu, znači to je bilo 2012. godine je izdvojio određena sredstva iz Kabineta potpredsjednika Federacije BiH, konkretno 5.000 KM (oko 2. 500 eura) prebacio ih Gradu Sarajevo i to su bila namjenska sredstva za izradu idejnog rješenja. Nažalost, nakon toga se nije desilo ništa. Grad nije preuzeo svoje obaveze", objašnjava aktuelni potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović.
Nastavak teksta čitajte ovdje.
(RSE/DEPO PORTAL/ad)