DILEME OKO IMUNIZACIJE

Jako zarazna dječija bolest: Vakcine za vodene kozice - trebaju li u BiH biti obavezne i zašto nisu?

Lifestyle 11.05.21, 12:15h

Jako zarazna dječija bolest: Vakcine za vodene kozice - trebaju li u BiH biti obavezne i zašto nisu?
Većina djece preboli vodene kozice do svoje petnaeste godine. Jednom preboljena infekcija ostavlja trajnu imunost, no u nekih ljudi infekcija ostaje latentna (pritajena) dugi vremenski period, a onda u određenim okolnostima, dolazi do „razbuktavanja“ u obliku herpes zostera, što je „lokalna varičela“

 

 


Izvor: Prvo zdravlje
Autor: Dženana Ostrvica, dr sci. specijalista pedijatrije


Što su vodene kozice (pljuskavice, varičele)?


Vodene kozice su vrlo zarazna virusna bolest koja se karakteriše osipom po koži u obliku mjehurića ispunjenih tekućinom koji pucaju i stvaraju krastice. Uzročnik je varicella – zoster virus.


Koji su simptomi vodenih kozica?


Nakon inkubacije koja traje od 10 do 21 dan, bolest počinje blagim porastom temperature, curenjem bistre sekrecije iz nosa i malaksalošću. Nakon toga, javlja se osip na koži (ponekad i na sluznicama) na kojem se stvaraju mjehurići od kojih, nakon dva do tri dana, nastanu kraste. Mjehurići se pojave u skupinama, najprije na trupu i vlasištu, a onda se šire na udove i lice u roku od dva do četiri dana. Ospa se razvija postepeno, raznolika je, tako da na tijelu u isto vrijeme možemo vidjeti mjehuriće u početnoj fazi, a i one u završnoj fazi – krastice.


Kako se prenose vodene kozice?


Vodene kozice se prenose kapljičnim putem u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom, ali i preko predmeta kontaminiranih kapljicama iz zaražene osobe. Ova osipna bolest se karakteriše visokim stepenom kontagioznosti (zaraznosti), što znači da ako je dijete bilo u bliskom u kontaktu sa zaraženim djetetom ili je koristilo predmete koje je neko zaraženo dijete koristilo, ima veoma veliku šansu da se zarazi.


Dijete s vodenim kozicama je zarazno dan – dva prije pojave osipa i to traje dok se zadnje kraste potpuno ne posuše, obično tri do sedam dana od pojave osipa. U tzv. krustoznom stadiju (krusta = krasta), prema mišljenju velikog broja stručnjaka, djeca nisu zarazna. Većina djece preboli vodene kozice do svoje petnaeste godine. Jednom preboljena infekcija ostavlja trajnu imunost, no u nekih ljudi infekcija ostaje latentna (pritajena) dugi vremenski period, a onda u određenim okolnostima, dolazi do „razbuktavanja“ u obliku herpes zostera, što je „lokalna varičela“. Najozbiljnije komplikacije su razvoj pneumonije (upale pluća) i razvoj cerebelitisa (upale malog mozga) u sklopu varičele.


Liječenje bolesti


Nekomplicirani oblici bolesti se uglavnom liječe simptomatski što uključuje mirovanje, snižavanje povišene tjelesne temperature, toaletu kožnih promjena i sprečavanje nastanka njihove sekundarne infekcije.


Može li se spriječiti obolijevanje od vodenih kozica?


Bolest se može spriječiti izolacijom oboljelih, dezinfekcijom predmeta, izbjegavanjem kontakta – kako s oboljelima od vodenih kozica, tako i s oboljelima od herpes zostera, a najefektivnija je mjera vakcinacija.


Živa atenuirana vakcina (vakcina sa živim, ali oslabljenim uzročnikom), sa dokazanom visokom djelotvornošću, postupno se prihvaća u svijetu. U pet zemalja Europske unije preporučena je imunizacija na nacionalnom nivou (Kipar, Njemačka, Grčka, Latvija i Luksemburg), a u dvije zemlje na regionalnom nivou (Španija i Italija).


Imunizacija je predviđena za djecu stariju od 12 mjeseci, i to samo jednom dozom. Djeca starija od 13 godina i odrasli koji nisu preboljeli vodene kozice trebaju primiti dvije doze u razmaku od šest do deset sedmica. Kod nas vakcina postoji, a provodi se prema medicinskim indikacijama.


Kakvo je stanje u Europi?


U 18 zemalja u Europskoj uniji koje imaju obavezu prijavljivanja vodenih kozica, u 2009. godini bilo je prijavljeno 594.067 oboljelih, a 2010. godine 592.681 oboljelih.


Ko se treba vakcinisati?


U okviru kalendara vakcinacije, preporučuje se vakcinacija sve djece i vakcina bi se trebala, u pravilu, davati u dobi od 11 do 14 mjeseci. Da bi se postigla sigurna zaštita vakcinacijom, obavlja se zaštita revakcinacijom sve djece u uzrastu od 15 do 23 mjeseca. Ali, ponovno cijepljenje može se obaviti i već četiri do šest sedmica nakon prve doze vakcine. Kod djece koja su do sada vakcinisana samo jednom, potrebno je naknadno dati drugu dozu vakcine. Ova vakcina može se dati u isto vrijeme kada i vakcine protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR cjepivo) ili najranije četiri sedmice nakon.


Ako još niste preležali kozice i niste se do sada vakcinisali, dvostruko vakcinisanje generalno se preporučuje sljedećim osobama:


− djeci i adolescentima do 18. godine života,
− ženama koje žele imati djecu,
− osoblju (kod zapošljavanja) u ustanovama za brigu o djeci u predškolskom uzrastu,
− medicinskom osoblju, osobito u porodilištu, na dječjem odjelu, onkologiji, intenzivnoj njezi i njezi osoba s oslabljenim imunitetom.


Ponašanje nakon vakcinacije


Osobi koja je primila vakcinu nije potrebna nikakva posebna pošteda, ali bi u naredne dvije sedmice trebala izbjegavati neuobičajeno intenzivno tjelesno opterećenje. Osobe koje su sklone reakcijama krvožilnog sistema ili kod kojih su poznate trenutne alergije trebale bi prije vakcinisanja o tome izvijestiti svog doktora.


Virusi iz vakcine mogu se u ekstremno rijetkim slučajevima prenijeti na osobe s kojima vakcinisana osoba dolazi u kontakt. Zato osobe s jako oslabljenim imunitetom i trudnice koje nisu imune na ovu bolest trebaju izbjegavati direktan kontakt s vakcinisanim osobama kod kojih su se pojavili pojedinačni mjehurići. Ova preporuka vrijedi do pet dana nakon izbijanja posljednjeg svježeg mjehurića. Zbog teoretskog rizika od pojave Reyevog sindroma, šest sedmica nakon vakcinacije ne bi trebalo uzimati preparate koji sadrže salicilate (npr. acetilsalicilnu kiselinu).


Moguće lokalne i opšte reakcije nakon vakcinacije


Nakon vakcinacije može – osim željenog imuniteta, a time i zaštite od oboljenja – kod otprilike 20 posto vakcinisanih osoba doći do prolaznoga crvenila na mjestu uboda injekcije ili bolnih otoka, prije svega kod odraslih osoba nakon druge doze. To je izraz normalne borbe tijela s vakcinom. Otprilike, svaka deseta vakcinisana osoba ima blago do srednje povišenu tjelesnu temperaturu.


Kod jedan do tri posto vakcinisanih osoba se, jednu do četiri sedmice nakon vakcinacije, javlja jako oslabljen oblik varičele („komplikacije kod vakcinacije“), sa pojedinačnim mjehurićima i temperaturom. Kod pacijenata s oslabljenim imunološkim sistemom ove pojave su češće i jače izražene, tako da se vakcina kod ovih osoba, u normalnim slučajevima, ne smije davati. U svakom slučaju, ova vakcina treba se dati djeci s leukemijom, u intervalu bez simptoma bolesti, odnosno kada su djeca u remisiji.


Da li su moguće komplikacije kod vakcinacije?


Komplikacije kod vakcinacije vrlo su rijetke posljedice davanja same vakcine. Vrlo rijetke su alergijske reakcije. Kod postojanja preosjetljivosti na primjesu framicetina/neomicina, ne smije se davati vakcina protiv kozica. U pojedinačnim slučajevima, u literaturi se navodi trenutna alergijska reakcija, do šoka, zostera ili upale pluća kod zdravih ljudi i osoba s oslabljenim imunološkim sistemom. Također, samo u pojedinačnim slučajevima navodi se prenošenje bolesti sa vakcinisane osobe s „komplikacijama kod vakcinacije“ na drugu osobu.


Ono što bi roditelji trebali znati


Vakcina protiv vodenih kozica sadrži modificirani živi virus umanjene jačine i malu količinu antibiotika neomicina.


Vakcina protiv vodenih kozica može se primijeniti istovremeno s ostalim vakcinama. Uobičajene nuspojave kod vakcinacije:


− povišena temperatura
− bol, crvenilo i oticanje na mjestu uboda
− privremeni mali otok na mjestu uboda
− nesvjestica može nastupiti unutar 30 minuta nakon bilo koje vakcine.


Ako se pojavi manja reakcija, nuspojave se mogu ublažiti uzimanjem veće količine tečnosti i izbjegavanjem pretopljavanja odjećom ako osoba ima povišenu temperaturu, stavljanjem hladne mokre krpe na bolno mjesto uboda injekcije, uzimanjem paracetamola da se ublaži bol.


Neuobičajene nuspojave


Na mjestu uboda se mogu pojaviti dvije do pet tačkica kao kod vodenih kozica, a ponekad i na drugim dijelovima tijela, 5 do 26 dana nakon vakcinacije. Ako do toga dođe, osoba treba izbjegavati kontakt s ljudima oslabljenog imuniteta dok se tačkice ne osuše.
Izuzetno rijetka nuspojava je jaka alergijska reakcija. U slučaju jake alergijske reakcije, odmah će se pružiti hitna medicinska pomoć. Ako su reakcije teške ili uporne ili ako ste zabrinuti, obratite se svom ljekaru ili se javite u bolnicu.


Kontrolna lista prije vakcinacije


Prije nego što vaše dijete primi vakcinu, kažite svom ljekaru ili medicinskoj sestri ako kod vašeg djeteta postoji bilo šta od sljedećeg:


− primilo je vakcinu koja sadrži žive viruse u posljednjih mjesec dana (npr. MMR, vodene kozice ili BCG)
− ne osjeća se dobro na dan vakcinacije (ima temperaturu višu od 38,5°C)
− ima jake alergijske reakcije
− ima jaku reakciju na bilo koju vakcinu
− ima bolest ili prima terapiju koja uzrokuje smanjenje imuniteta (na primjer HIV/AIDS, leukemija, rak, radioterapija ili hemoterapija)
− uzima bilo kakve steroide, osim inhalatora za astmu ili steroidnih krema (naprimjer, kortizon ili prednizon)
− trudna je
− primilo je imunoglobulin ili transfuziju krvi u posljednja tri mjeseca ili intravenozni imunoglobulin u zadnjih devet mjeseci.


Nakon vakcinacije, sačekajte na mjestu vakcinacije najmanje 15 minuta.

 

(DEPO PORTAL/ad)

 

 

 

BLIN
KOMENTARI