Vođa pokreta Samoodređenje (Vetëvendosje) Albin Kurti izabran je u ponedjeljak navečer za novog premijera Kosova, drugi put nakon što je poslije izbora u listopadu 2019. godine bio na čelu vlade kojoj je u ožujku 2020. godine izglasano nepovjerenje.
Na izvanrednim parlamentarnim izborima u veljači Kurtijevo Samoodređenje uvjerljivo je pobijedilo s 48 posto osvojenih glasova, ostavivši iza sebe Demokratsku partiju Kosova i Demokratski savez Kosova s manje od po 20 posto osvojenih glasova.
U parlamentu s 120 mjesta za Kurtija je sinoć od 107 nazočnih glasalo 67 zastupnika, a 30 je bilo protiv.
Sjednica o izboru vlade uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je ranije u ponedjeljak konstituiran osmi saziv kosovskog parlamenta na kojem je Kurtiju potvrđen mandat za sastav vlade.
Pokret Samoodređenje ima 58 zastupnika, Demokratska partija Kosova Envera Hoxhaja 19 i Demokratski savez Kosova na čelu s novim predsjednikom Ljumirom Abdixhikuom 15, dok Alijansa za budućnost Kosova nekadašnjeg premijera Ramusha Haradinaja ima osam zastupnika.
Uz Srpsku listu s 11, manjinske stranke Bošnjaka, Roma, Turaka, Aškalija i Egipćana, dijele ukupno 20 ustavom zajamčenih mandata manjinskim zajednicama.
Premda s manje od polovice osvojenih mandata, Kurti je uspio osigurati parlamentarnu većinu uz potporu manjinskih partija, ali ne i Srpske liste.
Kurti je prethodno odbacio mogućnost formiranja vlade s nekom od albanskih stranaka, navodeći kako to neće učiniti jer su "bile dio ranijih režima".
On je u svom nastupnom govoru rekao da novu vladu očekuju brojni izazovi i veliki posao, istaknuvši na prvom mjestu pandemiju koronavirusa uz poruku da njegova vlada "neće gubiti vrijeme", te da namjerava staviti "covid-19 pod kontrolu, mjerama koje će smanjiti nove slučajeve i spriječiti smrtne slučajeve".
"Planiramo osigurati cjepiva za 60 posto stanovništva“, poručio je Kurti, a kao neke od prioriteta naveo je vladavinu prava, obrazovanje i gospodarstvo.
Dok Zapad, ponajprije SAD i Europska unija, vide dijalog Prištine s Beogradom kao jedan od prioriteta buduće vlasti na Kosovu, Kurti to nije uvrstio među svoje prioritete.
On je istaknuo da bez "priznavanja stvarnosti neovisnog Kosova i prihvaćanja istine ne može biti normalizacije odnosa između dva naroda i između dviju zemalja".
Ne niječući da Kosovo sa Srbijom "ima otvorena pitanja koja treba riješiti dijalogom", Kurti je istaknuo “da se ne može postići nijedan napredak ako nema napretka u rješavanju sudbine nestalih na Kosovu”, izvijestio je portal Kosovo online.
"Naše susjedske odnose unaprijedit ćemo kroz reciprocitet. Put ka integraciji u EU može biti izazovan, ali nema alternative", rekao je Kurti, koji je u ranijim intervjuima poručio kako je „dijalog sa Srbijom građanima Kosova na šestom ili sedmom mjestu".
Kurtija se zbog radikalnih metoda nazivalo „kosovskim Che Guevarom“ i "Gandhijem sa suzavcem", uz aluziju na incident kad je svojedobno kao oporbeni čelnik sa pripadnicima svog pokreta bacio suzavac u kosovskom parlamentu.
Kurti, danas 45-godišnjak, dospio je u središte pozornosti devedesetih godina kad je organizirao studentske prosvjede protiv represije režima Slobodana Miloševića nad albanskom većinom na Kosovu, zbog čega je dvije godine proveo u zatvoru kao politički zatvorenik, no sada mora uvjeriti Zapad da više nije samo buntovnik i vođa studentskih prosvjeda.
Kurtijeva vlada imat će 18 članova, sa 15 ministara, među kojima šest žena. Jedno od ministarstava - za zajednice i povratak - dato je na upravljanje Srpskoj listi (SL), ali je šef zastupničke skupine SL-a Igor Simić ustvrdio kako Kurtijeva vlada već na samom početku "krši zakon i zajamčena prava", navodeći kako toj listi pripadaju dva, a ne jedno ministarstvo.
Simić je poručio da će zbog toga Srpska lista pravdu zatražiti pred Ustavnim sudom jer "ima pravo na dva ministarstva koja pripadaju nevećinskim zajednicama".
Na konstitutivnoj sjednici Skupštine u ponedjeljak je za predsjednika izabran član Samoodređenja Glauk Konjufca, koji s tog mjesta obnaša i dužnost predsjednika Kosova nakon što je bivši predsjednik Hashim Thaci početkom studenog 2020. podnio ostavku kad mu je pred Specijalnim sudom u Den Haagu potvrđena optužnica za ratne zločine na Kosovu, prenosi Hina.
(FENA/md)