Izvor: Okruženje.net
Piše: Dr. Bakir Nakaš
(Infektolog, specijalista iz oblasti zaraznih bolesti. Radni vijek proveo je na Klinici za zarazne bolesti u Sarajevu, Vojnoj, kasnije Džavnoj bolnici „Sarajevo“, gdje je bio direktor sve do odlaska u penziju. Bio pomoćnik Ministra zdravstva Federacije BiH.)
Još od trenutka kada je Svjetska zdravstvena organizacija, kao „poklon“ uoči Nove, 2020. godine, oglasila postojanje novog „clastera“ virusne upale pluća, nepoznatog uzroka, svojim iskustvenim refleksom infektologa, osjetio sam da nam dolaze teška vremena.
Iako u penziji, svakodnevno me „progonila“ misao o tome u kakvim okolnostima posttranzicijski nedovršena Bosna i Hercegovina dočekuje izazove velikog kalibra. Koliko će zdravstveni sistem uspjeti da se odupre novoj bolesti, koja je postala nemilosrdni „test“ spremnosti zdravstvenih sistema da na nju odgovore na pravi način.
Prvi val, početkom marta, kod nas u BiH dočekali smo sa svim mjerama prevencije kao i druge zemlje u okruženju i svijetu i bili zadovoljni postignutim rezultatima, relativno malim brojem novozaraženih, oboljelih i umrlih.
Nažalost, vrijeme je pokazalo da smo se prerano počeli radovati. Nakon relativnog smirivanja tokom ljeta, početak jeseni je praćen porastom broja novozaraženih, oboljelih i umrlih, što je pokazalo sve slabosti zdravstvenog sistema u institucionalno i ustavno složenoj državi. Nedostatak subordinacije i koordinacije od vrha države do zdravstvenih ustanova na lokalnom nivou, pretjerana umiješanost politike u organizaciju i funkcionisanje, a nedovoljno prisustvo struke, rezultirali su ocjenama pojedinih zdravstvenih autoriteta i političara, da je zdravstveni sistem pred kolapsom. Sve češće se predviđa da neće moći izdržati dalje svakodnevno povećavanje broja novozaraženih i potrebu njihovog liječenja u zdravstvenim institucijama.
Dodatno „povišenu temperaturu“ uvjetovale su sporne okolnosti nabavke respiratora u Sarajevu, COVID bolnice u Banjoj Luci, ostavke Kriznog štaba u Kantonu Sarajevo…
Neopravdano se, istovremeno, zanemarila i u drugi plan stavila potreba liječenja brojnih hroničnih oboljenja, što može ostaviti nesagledive posljedice u bliskoj budućnosti.
Osim toga na početku pandemije, ali i danas, pored svih poteškoća u radu, održavaju se i najavlju novi štrajkovi radnika u zdravstvu nezadovoljnih orgnizacijom posla i nepotpisanim kolektivnim ugovorima. Izostanak adekvatne saradnje između zdravstvenih ustanova i nepotrebna javna oglašavanja njihovih rukovodilaca, dodatno kod građana stvaraju osjećaj nesigurnosti i straha. Opravdano se plaše da neće dobiti odgovarajuće i pravovremene zdravstvene usluge, iako godinama, putem zdravstvenih doprinosa finansiraju zdravstvenu zaštitu.
Prekompliciran zdravstveni sistem, ukupno 13 od razine kantona, preko entiteta do državnog nivoa, te odsustvo odgovarajućeg usklađivanja, samo dodatno otežava prilagođavanje djelovanja narastajućim opasnostima COVID-a.
Mnogi će reći da su i bogatije zemlje, sa znatno bolje organizovanim zdravstvom, danas pred kolapsom, pa da nije čudo da se to dešava i u našoj „post daytonskoj Bosni i Hercegovini“.
Jedno je, međutim, sigurno. Zdravstvo u BiH, organizovano na ovaj način, nije spremno odgovoriti izazovima i osigurati kvalitetnu zdravstvenu uslugu za pacijente.
Kao rezultat trenutnog stanja, a i ranije uočenih nedostataka biće neophodno pokretanje niza promjena u organizaciji zdravstvene zaštite.
Ono što je danas najpozitivnije, a o čemu se najmanje javno govori, požrtvovani je odnos većine radnika u zdravstvu.
Uposlenici u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, od radnica na održavanju čistoće, radnika u tehničkim službama, medicinskih sestara i tehničara, laboranata, ljekara i drugih uposlenika u zdravstvenim timovima, tiho i marljivo rade i ispunjavaju svakodnevne obaveze u liječenju oboljelih od COVID-19 virusne infekcije i svih drugih, ne manje opasnih oboljenja koja ugrožavaju zdravlje i živote naših sugrađana.
Ovakav odnos pouzdana je garancija da će zdravstveni sistemi izdržati sve izazove koji se trenutno pred njih nameću i omogućiti sve neohodne promjene sa ciljem bolje organizacije.
(DEPO PORTAL/ad)