Mi smo provjerili šta se to nabavljalo posljednjih dana i da li je na djelu štednja novca, kako bi se što lakše suzbile posljedice pandemije virusa korona. Napominjemo, bavili smo se samo nabavkama koje su objavljene posljednjih dana.
Na portalu možemo vidjeti da se ovih dana uglavnom sve vrtilo oko nabavki kancelarijskog materijala, usluga štampanja i održavanja pojedinih aparata, nabavci hrane za domove i zdravstvene ustanove, te nabavke medicinske opreme. Međutim, bilo je i drugih nabavki, koji građanima BiH mahom izgledaju nelogično.
Termoelektrane Tuzla procjenjuju da će nabavka paste i sapuna koštati 9.000 KM, a u Šipovu se gradi kapela na gradskom groblju, koja će koštati više od 100.000 KM.
Olimpijski centar “Jahorina” Pale nabavlja cigarete i cigarilose, a procijenjana vrednost je oko 30.000 KM bez PDV. Služba za zajedničke poslove institucija BiH izdvaja oko 30.000 KM za nabavku začina, planira i oko 50.000 KM za ugostiteljske potrebe, te više od 100.000 KM za nabavku raznih prehrambenih proizvoda.
Vodovod Prijedor nabavlja službeni auto procijenjene vrijednosti 17.000 KM, a kombije će nabavljati federalna policija, koja procjenjuje da će ih to koštati oko 200.000 KM.
JP BH Pošte u Sarajevu nabavljaju jednokrate zaštitne maske, tačnije njih 10.000 komada, procijenjene vrijednosti 10.000 KM bez PDV, što znači da bi jedna mogla da košta više od jednu KM po komadu.
Takođe, primjetno je da se posljednjih dana novac izdvaja i za modernizaciju saobraćajnica, postavljanje rasvjete, izgradnju parkinga, sređivanje jezgra gradova, za šta stručnjaci kažu da je uobičajena pojava u ovo doba izborne godine.
– Česta je praksa da se u izbornim godinama više novca izdvaja na radove, zbog predizbornog promovisanja. Narednih meseci ćemo videti da li će i ove godine biti tako ili je korona ipak uticala na ovu praksu. Takođe, posljednjih mjeseci imali smo pojačene nabavke iz oblasti zdravstva. I tu smo imali mnogo primjera zaobilaženja zakona, kao i činjenicu da to nije zaustavilo neke druge nabavke, čak ni u vanrednom stanju – kaže za Srpskainfo izvršni direktor Transparency Internationala, Ivana Korajlić.
Ističe da prvo treba pogledati svu tendersku dokumentaciju kako bi se moglo komentarisati da li su cijene realne, ali ipak ističe da iz iskustva zna da su neke cijene veće nego kod istih proizvoda u slobodnoj prodaji.
– Dešava se da je jako teško procijeniti realnu vrijednost nabavljenih stvari, posebno kada su u pitanju usluge, pa se one procjenjuju na mnogo veću vrijednost nego što realno jeste – objašnjava Korajlić.
Dodaje da je dodatni problem i što pojedini proizvođači u pojedinim oblastima imaju monopol i sami postavljaju cijenu koju žele.
(Srpskainfo.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)