Kako bi pokrila gubitak u budžetu i osigurala novac za pomoć privredi, Vlada Federacije BiH rebalansom je, piše Aljazeera Balkans, smanjila planirane troškove za ovu godinu, a među umanjenjima se, između ostalog, našao i budžetski novac namijenjen sektoru za kulturu.
Tako je transfer udruženjima građana i organizacija iz područja kulture koji iznosi 260.000 konvertibilnih maraka (130.000 eura) izbrisan, dok je transfer za kulturu od važnosti za taj bosanskohercegovački entitet znatno umanjen.
"Kada pogledate sredstva koja su nam ukinuli, djeluje kao da je riječ o malom iznosu, ali mi smo uvijek radili s vrlo malim sredstvima. Nama je svaki dinar bitan i razočaravajuće je da se donose ovakve mjere", kaže u razgovoru za Al Jazeeru predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH) Amila Smajović.
Podsjeća da su kulturni djelatnici bili marginalizirani i prije krize uzrokovane pandemijom korona virusa.
"Mi smo shvaćeni kao dežurna 'smetala' u društvu i odavno naš rad nije priznat ni prepoznat. Nije pandemija bolesti COVID-19 naš glavni problem već vlast, koja koristi tu situaciju da radi šta hoće. Nismo ravnopravni i pitam se kako ćemo preživjeti, jer smo ostali bez ikakve mogućnosti djelovanja", kaže Smajović.
Nada da će nadležni pokazati senzibilitet i da kultura neće još jednom biti kolateralna šteta postojala je do posljednjeg trenutka, pa su brojni kulturni djelatnici kroz udruženja u kojima djeluju reagirali otvorenim pismima, skrećući pažnju na nezavidan položaj u kojem su se našli i probleme s kojima se redovno susreću.
"Nakon prijedloga da se rebalansom budžeta ukine transfer za udruženja iz oblasti kulture, reagirali smo otvorenim pismom. Međutim, kasnije se pokazalo da je ovim rebalansom vlada odlučila ukinuti i niz drugih transfera i značajnih sredstava Fondacije za kinematografiju. Mislim da je to skandal bez presedana", kaže Tanja Miletić-Oručević, režiserka i predsjednica Udruženja rediteljica i reditelja u Bosni i Hercegovini.
Kulturni djelatnici godinama upozoravaju da se za kulturni sektor izdvajaju krajnje skromni budžeti, zbog čega nemaju osnovne uvjete za svoje umjetničke produkcije. Krizom uzrokovanom pandemijom korona virusa dodatno su pogođeni s obzirom na to da su zbog zabrane okupljanja onemogućeni raditi, a pitanje je i kada će se, nakon što kriza prođe, publika vratiti u pozorišta i druge kulturne institucije.
Ta odluka najviše će ugroziti slobodne umjetnike koji žive od ugovorenih poslova, predstava koje rade, filmova koje snimaju, izložbi koje organiziraju. A sve se to događa u trenutku u kojem evropske zemlje, ali i pojedine zemlje regije traže hitne fondove za sektor kulture i pronalaze načine da podrže kulturne djelatnike i umjetnike.
"Naša vlada je jedina koja ne samo da neće pomoći nezavisnim umjetnicima već će im oduzeti mogućnost da rade. To samo pokazuje ono što mi znamo već neko vrijeme – ova zemlja mrzi kulturu, ne razumije je i ne smatra da je potrebno da je finansira. To sve je čini jednom barbarskom vladom", kaže Miletić-Oručević.
Kako slobodni umjetnici ne bi ostali uskraćeni za sredstva koja im osiguravaju egzistenciju i kako ta budžetska stavka ne bi bila potpuno ugašena, Samer Rešidat, zastupnik koalicije DF-GS u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, predložio je amandman, koji je odbijen.
"Razumijemo da u ovom trenutku pravimo rebalans budžeta i da se troškovi smanjuju kako bi se spasili ljudski životi i održala privreda i saglasni smo s tim, ali ne možemo biti saglasni s tim da se kompletna jedna pozicija briše i da s nje više ne može biti plasirana nijedna jedina konvertibilna marka. Mislim da je napravljena velika greška", kaže Rešidat.
Istaknuti bosanskohercegovački režiser Dino Mustafić smatra da niko razuman ne može objasniti odbijanje amandmana bivšeg ministra kulture i sporta u Kantonu Sarajevo, a samim tim ni ovu odluku Vlade FBiH.
"Rešidat je htio ispraviti opasnu odluku Vlade Federacije BiH da se brišu transferi za umjetnička udruženja koja su za mnoge nezavisne umjetnike adresa egzistencije, jedinih prihoda. Ovako se nastavlja kontinuitet uništavanja umjetničkog života, visoke kulture, koji dolazi od izvršne i zakonodavne vlasti sa nivoa Federacije. Sramno, glupo i sa mržnjom se odnose prema umjetnicima", kaže Mustafić.
Njegov kolega Nermin Hamzagić kaže da nije iznenađen takvim pristupom federalne vlade, ali priznaje da ta odluka unosi dodatni nemir i neizvjesnost.
Također kaže da je veoma važno razumjeti važnost koju kultura ima za Bosnu i Hercegovinu i shvatiti da postoji znatan broj ljudi kojima je direktno ugrožena egzistencija, kao što je to slučaj i s drugim ekonomskim i društvenim granama.
"Mislim da se teško možemo porediti sa razvijenim zemljama, ali nam odluke iz regiona mogu poslužiti kao smjernice. Nadam se da će vlade u kulturnim radnicima prepoznati partnere i početi dijalog u cilju nalaženja rješenja. Brisanjem novca sa jedne stavke da bi se zatvorila druga neće se ni kratkoročno amortizirati problem u kojem se nalazimo. Nadam se da je dio novca iz kreditnih aranžmana namijenjen i za sektor kulture", kaže Hamzagić.
Režiser Jasmin Duraković misli da je riječ o potpuno pogrešnom pristupu Vlade Federacije BiH prema sektoru kulture i kreativne industrije.
"Nema prosperitetne ekonomije bez snažne produkcije u ovim sektorima. Nažalost, glasovi iz ovoga sektora ne zanimaju Vladu FBiH. Ukidanjem grantova za udruženja, ali i smanjenje podrške fondovima, poput onoga za kinematografiju, zaustavljaju kulturnu produkciju i industriju i ostavljaju bez posla hiljade onih koji pripadaju najkreativnijem dijelu populacije jedne zemlje i zajednice. Zatim stiže daljnja provincijalizacija društva u cjelini", kaže Duraković.
(AlJazeera Balkans/DEPO Portal/ak)