Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Mnogo je pitanja i nejasnih odgovora na temu praktičnog provođenja inkluzije u osnovnom obrazovanju na području Kantona Sarajevo, samim tim mnogo je i teškoća u odvijanju nastavnog procesa. A da haos uvijek može biti veći potvrđuje i raspisivanje konkursa za prijem novih nastavnih kadrova, u decembru prošle godine, a između ostalog i asistenata u pojedinim osnovnim školama.

Raspisivanje konkursa usred tekuće školske godine zbunilo je i učitelje i asistente koji su već angažovani u konkretnim školama, a kod roditelja djece sa teškoćama u razvoju izazvalo uznemirenost i negodovanje, pa i strah od mijenjanja osoba sa kojima ovi učenici već rade i za koje su se, prirodom odnosa, vezali.

Dodatni problem izazvao je i način bodovanja, odnosno rangiranja kandidata koji su se prijavili na (neupražnjena) radna mjesta za pozicije asistenata, pri čemu su godine provedene na birou imale prednost u odnosu na iskustvo, stručnost i/ili ocjenu o radu i stručnom zvanju!

Ali, krenimo redom...

Čemu konkurs usred školske godine?

Govoreći o novonastaloj situaciji, direktor Osnovne škole "Malta" Asmir Hasičić za DEPO Portal pojašnjava da je Odlukom Vlade Kantona Sarajevo data saglasnost da se počev od 1. oktobra 2019. godine u osnovnim školama angažuje ukupno 100 asistenata u nastavi, što su škole i učinile. Pri tom je važno istaći da su škole tada imale slobodu da angažuju asistente u skladu sa individualnim potrebama učenika sa teškoćama.

- I u najvećem broju slučajeva bili su izabrani adekvatni asistenti za rad sa učenicima - kaže Hasičić.

 
Međutim, škole su ostale u obavezi da raspišu konkurse u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za prijem zaposlenika u radni odnos u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo, za šta je većina škola u decembru prošle godine i dobila saglasnost od strane resornog ministarstva. I tu nastaje problem, jer je pri prispijeću brojnih prijava (u prosjeku preko 100 kandidata po školi) i otvaranju istih, školama postalo jasno da će u većini slučajeva postojeći asistenti biti zamijenjeni novima. Zašto?

- Sada se stvorila situacija da nadležni Pravilnik o zapošljavanju ni na koji način ne vodi računa o tome da izabrani kandidati trebaju imati i određeno iskustvo u radu sa učenicima sa teškoćama, kao i određene edukacije, nego o suhom zbroju bodova općeg radnog staža, vremena provedenog na birou, stručne spreme i određeni minimalan broj bodova pri provjeri radno-sturčnih sposobnosti - pojašnjava direktor OŠ "Malta".

Od dodaje da početak drugog polugodišta i nastup novih asistenata izabranih konkursnom procedurom izaziva velike poremećaje u smislu funkcionisanja inkluzivnih procesa, jer učenici sa teškoćama i njihovi roditelji, sa jedne strane, teško prihvataju promjene asistenata i pružaju otpor, dok učitelji i predmetni nastavnici moraju da uspostavljaju organizaciju i principe rada u razredu nanovo sa novim asistentima, sa druge strane.

- Čak i osobama skromnog poznavanja odgojno-obrazovnih prilika je jasno da se asistenti biraju učenicima da bi „kliknuli“ zajedno u međusobnoj saradnji te da se isključivo na taj način ostvaruju optimalni uslovi za rad sa učenicima sa teškoćama. Škole pokušavaju, sa resursima kojima raspolažu, da u novonastaloj situaciji izvuku optimum sa aspekta interesa učenika u odgoju i obrazovanju, ali je to obzirom na navedene faktore postala nemoguća misija. Generalno govoreći o trenutnoj situaciji, postalo je evidentno da je konkurs za asistente u pola školske godine, i poremećaj koje će izmjena većine asistenata izazvati na terenu, bio proces koji se svakako trebao izbjeći sa aspekta rukovođenja ovom javnom politikom - navodi Hasičić.

Zašto iskustvo i struka nemaju prednost?

Sa njegovim stavom se slaže i predsjednica UO Udruženja učitelja Kantona Sarajevo Nihada Čolić, koja kaže da, prema mišljenju učitelja, ne postoji pedagoška opravdanost za čestim i neusmjerenim promjenama asistenata koji pružaju podršku učenicima sa teškoćama u razvoju.  

Iz tog razloga, kako navodi Čolić, Udruženje učitelja KS je u prethodnom periodu, zajedno sa svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, predstavnicima struke i roditelja djece sa teškoćama u razvoju, dalo prijedloge i javno insistiralo da se u MONKS-u nastavi izuzetno kvalitetna praksa (a o tome svjedoče i rezultati koje su postigli učenici sa teškoćama u razvoju) da se angažiraju asistenti u nastavi sa liste koja je formirana odlukom resornog ministarstva.

- Na toj listi se nalazilo oko 60 profesora koji su zadovoljavali kriterije kao asistenti u nastavi. Mišljenja smo da je tim kolegama trebalo dati prednost prilikom angažiranja asistenata i pravno im obazbijediti da imaju prednost prilikom zapošljavanja, a uvažavajući stručno usavršavanje koje su stekli, kao i rezultate u radu koje su postigli sa djecom sa poteškoćama u razvoju u prethodnim školskim godinama. Postoje jasni dokazi o postignutoj, veoma uspješnoj podršci koju su ovi nastavnici pružali u djeci sa teškoćama u razvoju. Ovdje je veoma važno napomenuti da adaptacioni period učenika sa teškoćama u razvoju može trajati duže i da je bilo neophodno i zbog ovog razloga dati prednost ovim asistentima, kako bi nastavili pružati podršku učenicima s kojima su bili aktivni u prethodnoj školskoj godini - ističe za DEPO Portal Nihada Čolić.

Međutim, ministrica obrazovanja u Kantonu Sarajevo Zineta Bogunioć tvrdi da MONKS nije upoznat sa "listom od 60 kandidata koji zadovoljavaju kriterije za asistente" niti, kako kaže, kao jedina institucija nadležna za obrazovanje u Kantonu Sarajevo vodi navedenu evidenciju.

- Važno je istaći da Pedagoški standardi i normativi za osnovnu školu propisuju da asistenti u odjeljenju/grupi mogu biti profesori razredne nastave, psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i studenti završnih godina nastavničkih fakulteta, drugi kandidati nemaju mogućnost da budu primljeni kao asistenti u nastavi - ističe ministrica Bogunić za DEPO Portal.

Pojašnjava i da se profil i stručna sprema nastavnika i drugih zaposlenih u odgojno-obrazovnim ustanovama propisuju Pedagoškim standardima i normativima, koji su upravo paradigma pedagoške norme, standarda i struke.

Kako se boduju kandidati?

No možda na papiru i jeste sve tako kako ministrica kaže, ali čini se da u praksi nije... Naime, Pravilnik sa kriterijima za prijem zaposlenika u radni odnos u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo nije mijenjan od 2017. godine i, po svemu sudeći, vrlo je neprilagođen novim situacijama u nastavnom procesu. U nastojanju da se spriječi praksa da direktori škola zapošljavaju „na svoju ruku“, ovim pravilnikom njima je u potpunosti iz ruku izbijena mogućnost da utiči na kadrovsku politiku škole, izuzev što i dalje imaju pravo da biraju između prva dva kandidata sa rang liste ukoliko ne postoji prednost pri zapošljavanju (šehidska, RVI).

- Osim toga direktori nemaju nikakv utjecaj na situaciju ko će im raditi u školi i da li je taj kandidat uopšte adekvatan da radi sa osjetljivom populacijom učenika - navodi direktor OŠ "Malta" Asmir Hasičić - jer Pravilnik pruža maksimalne mogućnosti za kandidate koji su prijavljeni u Zavodu za zapošljavanje da zasnuju radni odnos na osnovu evidencija o čekanju na posao, konkretno 0,20 bodova po mjesecu provedenom na birou. Istovremeno Pravilnik daje minimalnu prednost za radnike koji su stvarno radili u struci, tačnije 0,25 bodova. Na taj način Pravilnik indirektno ne ide na ruku biranju najkvalitetnijeg kadra za rad u školi.

Isti fenomen manifestovao se pri izboru asistenata, u većini škola bodovi sa biroa su bili presudan faktor za kreiranje konačnih bodovnih listi. Tako se desilo da su se do tada angažovani asistenti u nastavi, bez obzira na određeno iskustvo u inkluziji, ako i edukaciju koju su prošli preko resornog mnistarastva i Save the Children, našli mahom na sredini ili pri dnu liste od 100 i više kandidata koji su se prijavili po pojedinačnim školama.

Za razliku od njih, na vrhu su završili kandidati bez iskustva i edukacija, ali sa godinama nagomilanim na birou. Uostalom, kako izgleda bodovanje i rang lista u jednoj od sarajevskih osnovnih škola, pogledajte u priloženim dokumentima:

- Evidentno je da godine provedene na birou ne znače ništa za poznavanje procesa inkluzije, a nedostatak osnovnih edukacija o inkluziji je kamen spoticanja u radu asistenata na terenu, pri čemu konačni ceh u procesu plaćaju škole, roditelji i učenici - ističe Hasičić.

Pismo bivšem premijeru KS Edinu Forti

Da je ovaj problem daleko veći i ozbiljniji nego što se, možda, na prvi pogled čini, potvrđuje i obraćanje predsjendika KO Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja KS Saudina Sivre, koji je u više navrata na adresu bivšeg premijera Kantona Sarajevo Edina Forte uputio molbu za "rješavanje problema prijema asistenata u odjeljenju/grupi", u kojoj, između ostalog, navodi:

- Podsjećamo Vas, da smo se u prethodnom periodu obraćali više puta s našim zahtjevima i upoznavali Vas o situaciji u kojoj se nalaze radnici koji obavljaju poslove asistenata u grupi /odjeljenju. Naime, dana 29.01.2020. godine Samostalnom sindikatu osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH−Kantonalni odbor Kantona Sarajevo dopisom su se obratili asistenati koji su bili zaposleni u osnovnim školama na području Kantona Sarajevo.  

Asistenti su u svom obraćanju naveli da je 60 asistenata uspješno završilo obuku, te da im je tadašnji resorni ministar uručio certifikate na temelju čega su kako navode zavedeni u sistemu koji im omogućava sigurnost u daljem obavljanju njihovog posla. Međutim, nakon provedenih konkursa koji su bili raspisani u školama na području Kantona Sarajevo, utvrđeno je da pomenuti asistenti nisu imali nikakvu prednost prilikom konkursne procedure, iako su prošli obuke i radili na tim poslovima nije im pružena mogućnost da i dalje rade, nego su na njihova mjesta zaposleni drugi asistenti koji vjerovatno nemaju iskustva u radu s djecom sa poteškoćama.

Nadalje, iz ovog se može zaključiti kako se djeci sa poteškoćama u nekoliko mjeseci promjeni više asistenata, što za posljedicu može izazvati dodatni stres i traumu na djecu, a što može ostaviti trajne posljedice u daljem učenju i savladavanju niza problema sa kojim se susreću.

S tim u vezi od vas tražimo se uključite u rješavanje ove problematike i da svako iz svoje nadležnosti poduzme odgovarajuće aktivnosti kako bi se otklonile nepravilnosti prilikom prijema asistenata u odjeljenju/grupi - stoji u zahtjevu Saudina Sivre.

Do tada će u mnogim sarajevskim školama ove poslove, ni krivi ni dužni, obavljati nestručni kadrovi, a djeca će ispaštati. Doduše, i dalje aktuelna ministrica obrazovanja Zineta Bogunić najavljuje promjene u Pravilniku sa kriterijima za prijem radnika u radni odnos u školama na području Kantona Sarajevo, koje su već u pripremi, a ističe i da je puo toga urađeno kako bi se program inkluzije u školama mogao što bolje realizovati.

- Ovo ministarstvo je u 2019. godini prvi put donijelo Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju, prvi put škole u Pravilnike o sistematizaciji radnih mjesta integriraju profil asistent sa pripremljenim Programom edukacije asistenata, angažovani asistenti u školama proći će edukaciju za rad sa djecom s teškoćama, te će isti u skladu sa Pravilnikom o inkluzivnom obrazovanju dobiti certifikate o pohađanju edukacije za asistente u nastavi - naglašava Bogunić.

Vlada Kantona Sarajevo u međuvremenu je smijenjena, stižu i novi ministri, a problem ostaje... Hoće li nova vlast biti spremna da ga rješava i sluša glas struke, ostaje da se vidi. No jedno je sigurno...

- Ni jedan izgubljeni dan u radu sa djecom s teškoćama u razvoju ne može se nadoknaditi, te nije bilo mjesta za eksperimentisanje sa konkursima za asistente u nastavi kada je u pitanju podrška učenicima. Konkursi su trebali biti postavljeni na način da za asistente dobijamo najkvalitetnije prosvjetne radnike i one koji će za ovu djecu izgraditi most za aktivno učešće u životu i doprinijeti provedbi inkluzije u punom smislu riječi - kategorično zaključuje u razgovoru za DEPO portal predsjednica UO Udruženja učitelja KS Nihada Čolić.

I da ne bude zabune, niko ovdje ne smatra da ljudima sa dugogodišnjim stažom na birou ne treba pružiti priliku za posao, ali je njihovo "brisanje" sa listi nezaposlenih po svaku cijenu i angažovanje na poslovima asistenata u nastavi - rezultat sa opasnim posljedicama!

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)