Zemlje zapadnog Balkana mogu postati članice Evropske unije (EU), ali kroz novi "korak po korak" proces, kojeg predlaže Francuska.
Ideja postepenog pridruživanja bila je osnov za "reformirani pristup procesu pridruživanja EU", nezvaničnom dokumentu od šest stranica kojeg je Francuska dostavila evropskim diplomatama u petak, 15. novembra, a čije detalje je objavio Euobserver.
Proces širenja EU-a trenutno se odvija kroz pristupne pregovore sa zemljama kandidatkinjama, koji pokrivaju 35 tematskih poglavlja. Kada kandidatkinje pristanu provesti potrebne reforme, postanu punopravne članice i ostvaruju pristup evropskim programima, poput naučnih grantova i do deset milijardi eura godišnje u subvencijama EU-a.
Ali u novom francuskom modelu reforme bi se provodile kroz proces od sedam koraka, koji osigurava postepeni pristup odabranim programima i fondovima EU-a, sve do punopravnog članstva.
Tih sedam koraka su: vladavina zakona i osnovna prava; obrazovanje i istraživanje; zapošljavanje i socijalna pitanja; finansijski poslovi; jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo; vanjski poslovi; i "drugi".
Kada kandidatkinje ispune prvi korak, dobijaju, primjera radi, pristup Eurojustu, sistemu pravosudne saradnje. Ispunjavanje drugog koraka donosi pristup naučnom programu Horizon 2020 i omogućava balkanskim univerzitetima učešće u Erasmus programima razmjene studenata. Nakon četvrtog koraka bi mogli pristupiti EU-ovoj bankarskoj uniji, dok bi ispunjavanje petog koraka omogućilo korištenje strukturalnih fondova vrijednih nekoliko milijardi eura.
- Završetak pregovora koji odgovara svakom koraku kojeg zemlja preduzme otvorit će mogućnost učestvovanja u odgovarajućim programima EU-a, povezanost sa određenim relevantnim sektorskim politikama i, prema potrebi, imati koristi od određenog ciljanog finansiranja – navodi se u dokumentu kojeg je dostavila Francuska, a dodaje se da krajnji cilj ostaje "potpuno pristupanje".
Ministri evropskih poslova EU-a bi o ovom prijedlogu trebali raspravljati već u utorak u Briselu, za kada je zakazan sastanak Vijeća za opće poslove EU-a. Da bi ovaj prijedlog bio prihvaćen, morat će ga podržati svaka članica EU-a. Ukoliko se to i dogodi, Evropska komisija bi ove ideje trebala pretočiti u detaljniji pravni dokument do januara 2020. godine.
Ovaj prijedlog je stigao nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron šokirao evropsku javnost korištenjem veta i sprečavanjem započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Veto je opravdano izazvao zabrinutost da Francuska namjerava spriječiti dalje širenje EU-a na Zapadni Balkan, što bi, upozoravaju iz Njemačke i SAD-a, moglo rezultirati nestabilnošću u regiji, te jačanjem utjecaja Kine i Rusije.
Međutim, u francuskom dokumentu se ističe "nedvosmislena opredijeljenost ka evropskim perspektivama zemalja zapadnog Balkana". Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina, dodaje se, pripadaju Evropi svojom historijom, kulturom i geografijom.
Dokumentom se pravda i Macronov veto, tvrdeći da je posljednjih 20 godina intervencija EU-a na zapadnom Balkanu rezultirala presporim napretkom i nedovoljnim koristima za građane. Model postepenog pristupa i "korak po korak" finansiranje bi, navodi se, donijelo konkretne koristi.
S druge strane, Francuska upozorava da nazadovanje u demokratiji i vladavini prava nosi svoju cijenu, te pozivaju na "rigorozne uvjete" i "reverzibilnost" ukoliko se pristupni pregovori ne odvijaju na odgovarajući način.
- Kriteriji za prelazak sa jednog koraka na drugi će biti precizno definirani, omogućavajući potvrdu njihove efektivne i dugotrajne provedbe – navodi se u dokumentu.
(Faktor.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)