Koža je naš najveći organ i upravo se na njoj mogu manifestirati promjene koje doživljava naš organizam. Drastičan pad imuniteta jedan je od njih.

Sam pojam imuniteta označava sposobnost organizma da se odupire infekcijama, bolestima ili nekim drugim biološkim ili kemijskim opasnostima te se brani od njih. Njegova je glavna uloga uspostavljanje granica koje će onemogućiti ulazak bakterija, virusa, parazita, štetnih molekula ili otrova.

No da bi imunološki sustav tako i funkcionirao, i mi moramo dati svoj doprinos. Izostanak pravilne prehrane ili stalna izloženost psihičkom ili fizičkom stresu mogu znatno umanjiti njegove sposobnosti - piše Zadovoljna.dnevnik.hr.

To neće rezultirati samo našom većom podložnošću prehladama ili bolestima koje nisu vidljive na prvi pogled nego i ozbiljnim kožnim oboljenjima.

To nam je dodatno pojasnila dermatovenerologinja Ivana Nola.

Koža je povezana s živčanim završecima moždanih stanica pa se zato gotovo sve naše emocije mogu vidjeti i na njoj.

Koža je složen organ u kojem se nalazi imunološki mikrokozmos, stanice koje pripadaju imunološkom sustavu i odgovorne su za zdravlje kože.

Osobito u hladno vrijeme imunološki se sustav mijenja i naša koža pokazuje znakove jake suhoće, svrbeža ili pogoršanja osnovnih bolesti kao što je atopijski dermatitis ili vulgarna psorijaza, a može postati i otvorena zona za djelovanje patogenih čestica, pojašnjava nam dr. Nola.

Izloženost stresu treba shvatiti ozbiljno 

No vanjski zimski uvjeti nisu jedini koji utječu na pojavu dermatitisa. Stalna izloženost stresu jedan je od najvećih čimbenika koji može drastično narušiti zdravlje kože.

Štoviše, prema nekim istraživanjima, čak je 80 posto svih bolesti modernog doba rezultat izloženosti stresu. To je prepoznala i dermatologija pa se unutar nje razvila i zasebna grana, psihodermatologija, koja se bavi utjecajem naših osjećaja na kožu.

Kada je u pitanju koža, ona je povezana sa živčanim završecima moždanih stanica pa se zato gotovo sve naše emocije mogu vidjeti i na njoj. U stanju stresa tijelo proizvodi kortizol, koji na neki način uništava kolagenska vlakna, crpi vlagu iz kože i pospješuje nastanak upalnih procesa kože.

Pridodamo li tome i neadekvatnu prehranu i time smanjene razine imuniteta, rezultat mogu biti ozbiljna kožna oboljenja poput ranije spomenutog atopijskog dermatitisa, seboroičnog dermatitisa, psorijaze i drugih.

Ključna uloga prehrane i vitamina D

Da bismo spriječili takva stanja ili ubrzali proces ozdravljenja, jednom kada nam je dijagnosticirana neka od navedenih kožnih bolesti, treba obratiti veliku pažnju na prehranu i dovoljno unošenje vitamina D.

Poznato je da prehrana djeluje na imunitet jer pothranjene osobe ili osobe koje ne konzumiraju zdravu hranu lakše podliježu infekcijama.

Stoga, ako želimo osnažiti svoj imunitet, treba birati namirnice koje su bogate nutrijentima – proteinima i „dobrim" masnoćama.

Svakako tu treba dodati antioksidane, prebiotike i probiotike. Kada oni nisu prisutni, javljaju se problemi s kožom, napominje dr. Nola.

No ništa manje važan nije ni vitamin D.

Jednu od bitnijih uloga ima vitamin D, koji jača imunitet, obnavlja kožu tako da djeluje na formiranje zaštitne barijere kože. Vitamin D ima ulogu u stvaranju i reguliranju antimikrobnih paptida te tako djeluje na otpornost kože na infekcije.

Snižene vrijednosti vitamina D imaju svoju ulogu u patogenezi atopijskog dermatitisa, psorijaze i nekih drugih bolesti kože, npr. vitiliga i morfeje, kao i ulogu u starenju kože, govori nam dr. Nola iz Poliklinike Nola.

Stalna izloženost stresu, manjak vitamina D i neprimjerena prehrana mogu uzrokovati ozbiljne kožne bolesti.

Vitamin D može se „dobiti“ boravkom na suncu, no ako vam je dijagnosticirana kožna bolest, preporučuje se da ga uzimate i u obliku kapi koje se mogu dobiti isključivo na recept. Bez recepta možete konzumirati vitamin D u obliku kapsula iz ulja riblje jetre.

Također je uputno u svoju prehranu unijeti namirnice koje sadrže vitamin D poput šampinjona, punomasnog jogurta, naranče, tune, lososa.

No svakako je najvažnije da naučite kako se brinuti za sebe i nositi se sa stresom. Pokušajte naći svoj ispušni ventil, nešto što će vas veseliti na kraju svakog radnog dana.

Svakako mogu pomoći joga, trčanje, šetnja sa psima ili bilo koja druga tjelesna aktivnost, kao i uživanje u hobijima i druženje s najmilijima.

Kombinacija toga, prehrane i pravilne njege kože prepisanim lijekovima doprinijet će bržem ozdravljenju.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)