Izvor: Oslobodjenje.ba
Piše: Angelina Šimić
Više od 3.000 roditelja u KS-u nije se izjasnilo za jednu od ponuđenih mogućnosti o pisanju naziva nastavnog predmeta, a neki su upisivali i “sarajevski jezik”.
U osnovnoj školi u kojoj radi, saznajemo, bilo je roditelja učenika koji nisu ispunili anketni list ili su, pak, zaokružili sve tri ponuđene mogućnosti. Ostali su pri svojim odlukama unatoč tome što im je skrenuta pažnja da u tom slučaju neće moći dobiti uvjerenja za prvo polugodište svojih školaraca!
Riječ je o izjašnjavanju prema Instrukciji o pisanju naziva nastavnog predmeta, koju je Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih uputilo osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo 1. 11. 2018. Datum govori da je upućena skoro dva mjeseca od početka školske godine.
Ponovno anketiranje
Neočitovanje o jednoj od ponuđenih varijanti (prema Instrukciji trebalo je zaokružiti Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost i Srpski jezik i književnost, što bi i pisalo u pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji kao naziv nastavnog predmeta), rezultiralo je ponovnim slanjem anketnih listova roditeljima.
U jednoj od sarajevskih osnovnih škola, pri ponovnom slanju ankete, rečeno je da se oni koji se nisu izjasnili informiraju o tome da se neće moći štampati dokument iz EMIS sistema osim prema Instrukciji Ministarstva. Da oni koji se nisu izjasnili neće moći dobiti uvjerenja. Tako je jednom od roditelja prošlog mjeseca, a anketni je list ispunio u novembru 2018. zaokruživši sve ponuđene mogućnosti, rečeno da se neće moći upisati ocjene iz predmeta u uvjerenju. Zaokruživši jednu od mogućnosti, saznao je i da će ukoliko se nekad odluči za promjenu to moći i učiniti.
U 72 osnovne škole u KS-u, kaže predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja KS-a Saudin Sivro, različit je pristup elektronskoj dokumentaciji, između elektronske dokumentacije, kao i u primjeni Instrukcije.
“Odnosno, različiti su rezultati ove Instrukcije i anketiranja koje je po pitanju maternjeg jezika postavljeno od resornog ministarstva. Ono što mi imamo na terenu jeste, recimo, da u školi u kojoj radim kao nastavnik sva su se djeca, tj. njihovi roditelji izjasnili za opciju jedan, to je Bosanski jezik i književnost, da im piše u učeničkom uvjerenju koje će učenicima biti uručeno sredinom ovog mjeseca. Dakle, neće biti nikakvih problema kad je u pitanju uručenje tih učeničkih uvjerenja u školi u kojoj radim.”
Poruka upućena roditelju učenika iz jedne osnovne škole u Sarajevu/Printscreen
Međutim, naglašava da je, prema informacijama povjerenika, veliki broj škola gdje su se roditelji izjasnili za sve tri opcije ili se nisu htjeli izjasniti ni za jednu “izrevoltiran takvim odnosom resornog ministarstva prema ovoj problematici...”.
Kaže da se oko 90 posto roditelja učenika (36.000 je učenika osnovnih škola) izjasnilo za jednu od tri ponuđene opcije, a oko 10 posto ni za jednu ili za sve tri.
“Nemamo precizne informacije, ali govorimo da je taj broj viši od 3.000 ljudi, roditelja djece koji su se u KS-u izjasnili za sve tri opcije ili se nisu izjasnili ni za jednu”, kaže Sivro naglašavajući i da nijedno dijete ne smije osjetiti da je diskriminirano ili manje vrijedno od drugog djeteta.
A šta će stajati u uvjerenjima “treba da riješi Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade. Njega ne mogu riješiti ni prosvjetni radnici, ni razrednici, ni direktori škola, ni roditelji”.
Izmišljeni nazivi
Lejla Tuzlak, direktorica Prve gimnazije, kaže da se većina učenika opredijelila za Bosanski jezik i književnost, jedan dio za Hrvatski jezik i književnost. Kao i da ima dosta nekih kombinacija što su ih roditelji zaokruživali, pa stoga nije bila u mogućnosti dati tačne podatke. Tiču se zaokruživanja sve tri ponuđene mogućnosti ili dvije od njih, a “bilo je i nekih izmišljenih naziva poput sarajevski jezik i tome slično”.
Navodeći što je propisano članom 9. Zakona o srednjem obrazovanju koji je stupio na snagu 1. rujna 2017, direktorica Tuzlak kaže da s tim zakonom nisu paralelno promijenjeni i nastavni planovi i programi i da imaju jedino dostupan nastavni plan i program koji se koristio dok je u primjeni bio stari zakon u kojem “isključivo imamo bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost. Sad očekujemo da će resorno ministarstvo uskladiti sve ovo sa sadašnjim zakonom”.
Kad je riječ o izdavanju uvjerenja o uspjehu učenika u učenju i vladanju na kraju prvog polugodišta, kaže da očekuju da se Ministarstvo očituje o tom pitanju.
Kako se pokušava riješiti ovaj problem, pokušali smo saznati u Ministarstvu i PPZ-u. Uputili smo upite. Odgovore čekamo.
(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/MD)