Izvor: slobodnaevropa.org
Vila Aurora pored Dubrovnika ispod koje su snimane i pojedine scene popularne serije Igra prijestolja, a koja spada u spomenike nulte kategorije prema UNESCO pravilima, uskoro će potpuno propasti.
Luksuzna vila u Trstenom uz more, sa privatnom plažom, bazenom i placem od 2.000 metara kvadratnih, za čiju je kupovinu, prema nezvaničnim navodima hrvatskih medija, bio zainteresovan i glumac John Malkovič, vlasništvo je države BiH. Vilu koja je od vremena dubrovačkih plemića mijenjala privatne vlasnike, komunističke vlasti su konfiskovale 1955. godine. Prema svjedočenjima tadašnjih funkcionera, Vladimir Bakarić poklanja sedamdesetih godina vilu Centralnom komitetu Saveza komunista BiH, ali je pravo korištenja vile 1976. godine prebačeno na Izvršno vijeće Socijalističke Republike BiH, čiji je faktički nasljednik Vijeće ministara BiH.
Danas je vila Aurora, u kojoj su se nekada odmarali vlastelini, a zatim najviši komunistički funkcioneri, napuštena ruina. Nakon što je ne zna se ko iz vile opljačkao iznimno vrijedna umjetnička djela i srednjevjekovne starine, vila je stradala u požaru. Situacija nije mnogo bolja ni kada su u pitanju vila Erika (Bosanka) u Dubrovniku, bivši hotel Vis II na dubrovačkom Lapadu, te bolnica u Cavtatu.
Nakon što je Vlada Hrvatske donijela odluku da se nekretnine koje padaju pod sukcesiju mogu davati na korištenje trećim licima, situacija bi, međutim, uskoro mogla da se promijeni. Ove bi rezidencijalne objekte na korištenje mogao dobiti neko drugi, te na imovini države BiH zaraditi novac. Na osnovu iste odluke Vlade Hrvatske je, naprimjer, nedavno već objavljen javni poziv za davanje u zakup nekretnina u vlasništvu pravnih osoba iz BiH na području Makarske rivijere.
Niko ne upravlja, a niko nema ni "saznanja"
Poziv je raspisalo Ministarstvo državne imovine, jedino i nadležno za tako nešto. U tom istom ministarstvu, međutim, o vili Aurora ne znaju u kakvom je stanju, navodeći u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa da to ministarstvo "ne upravlja tim objektom". Takođe, kako tvrde, ne upravlja ni drugim objektima koji su vlasništvo države BiH na dubrovačkoj rivijeri - vilom Erika bivšim hotelom Vis II, niti bolnicom u Cavtatu. Na području hrvatskog primorja još su u vlasništvu države BiH, uz ostalo, i zemljište površine 745 kvadratnih metara u naselju Gruž, zemljište u Srebrenom u neposrednoj blizini tog hrvatskog grada površine 1.980 kvadratnih metara, te kuća i zemljište u Omišu površine 1.064 kvadratnih metara.
O tome u kakvom su stanju i da li neko koristi rezidencijalne objekte države BiH na dubrovačkoj rivijeri Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Dubrovački neretvanske županije nema saznanja. Pročelnica Odjela Nikolina Kraljević za RSE je navela kako "ne može odgovoriti na postavljene upite jer ne raspolaže zatraženim informacijama i iste nisu u nadležnosti ovog tijela".
U Gradu Dubrovniku odgovor je sličan. Službenik za informisanje Grada Dubrovnika Marijana Aksić Vitković za RSE je kazala da Grad Dubrovnik "nema saznanja vezano za vile Aurora i Erika", kao ni za Bolnicu u Cavtatu, uz napomenu da se ta bolnica i ne nalazi na području Grada Dubrovnika.
"Vezano za objekt Vis II možemo vas izvijestiti kako u njemu trenutačno borave beskućnici. Grad Dubrovnik u završnoj je fazi pregovora za objekt u kojem bi socijalno ugrožene osobe ubuduće trebale biti smještene, tako da vjerujemo da bi problem beskućnika na ovom prostoru u narednom razdoblju trebao biti riješen", navedeno je u dijelu odgovora koji se odnosi na objekat bivšeg hotela Vis II.
Sudski procesi
U Pravobranilaštvu BiH takođe ne znaju u kakvom je trenutno stanju vila Aurora, ali kažu da je, koliko znaju, ne koristi niko. Prema informacijama koje je RSE dobio u Pravobranilaštvu BiH, jedino što je njima poznato je "da je vilu Erika (Bosanka) uzurpiralo treće lice bez bilo kakvog pravnog osnova", te da je da je Vis II trećim licima na korištenje dao Grad Dubrovnik.
Dakle, kada su u pitanju i vila Aurora i svi navedeni objekti i zemljišta koji su u vlasništvu BiH, država Bosna i Hercegovina nije ušla u posjed nijednog od njih.
"Postupci se vode za sve nekretnine, osim nekretnina u Omišu, gdje nikada nije formiran predmet u Pravobranilaštvu BiH i sljedstveno tome nisu preduzete bilo kakve procesne radnje. Sami postupci se nalaze u različitim fazama (faza glavne rasprave, faza postupka po pravnim lijekovima). Što se tiče stanja nekretnina i posjeda situacija je različita: neki objekti su u posjedu trećih lica, a neki su bez posjednika i u lošem su građevinskom stanju", kazao je za RSE sekretar Pravobranilaštva BiH Mladen Draganić.
Kada su u pitanju objekti države BiH na dubrovačkom području podaci Pravobranilaštva BiH su slijedeći:
vila Aurora Trsteno-vođen postupak radi uknjižbe prava vlasništva BIH u zemljišnim knjigama-zahtjev odbijen
vila Erika (Bosanka), Dubrovnik-uložena revizija na drugostepenu odluku parničnog suda
hotel Vis II na Lapadu, Dubrovnik-u toku prvostepeni parnični postupak
Pravobranilaštvo BiH inače ima podatke samo o nekretninama o kojima su pokrenuti parnični postupci pred nadležnim sudovima radi predaje tih nekretnina u posjed BiH. Do sada je Pravobranilaštvo BiH zastupalo BiH i njene institucije u sedam parničnih postupaka pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj, s ciljem povrata imovine BiH. Sudovi u Hrvatskoj pred kojim su do sada vođeni postupci su, međutim, bili jasni – nema vraćanja imovine dok ne bude potpisan bilateralni sporazum BiH i Hrvatske, predviđen Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ.
Na pitanje da li je i šta učinjeno po odluci Vijeća ministara BiH iz jula ove godine prema kojoj je Pravobranilaštvo BiH zaduženo da intenzivira aktivnosti na zaštiti imovine BiH u Hrvatskoj i Srbiji", Draganić je odgovorio da je Pravobranilaštvo obavilo službenu posjetu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske radi utvrđivanja mogućnosti saradnje u zaštiti imovine Bosne i u Hrvatskoj", te da planiraju na istu temu i posjetu Pravobranilaštvu Srbije.
Ni u Komisiji za državnu imovinu BiH o svemu ovom ništa ne znaju. Na upit - da li je Vijeću ministara BiH poznato da li su vlasti Hrvatske već ustupile na korištenje trećim licima objekte na dubrovačkom području koji su vlasništvo Vijeća ministara BiH u Hrvatskoj - vile Aurora i Erika, te hotel Vis II i Bolnica u Cavtatu? - Džemail Ćibo iz ove komisije odgovorio je kako "Komisiji navedeno nije poznato". Ćibo je inače i direktor Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH, tako da se može zaključiti da ni tom uredu ništa nije poznato.
Ko ne da vilu u Trpnju?
Jedini objekat na području Dubrovačko-neretvanske županije koji je bio vraćen vlastima u BiH, ali nikad nije uknjižen, je vila uz more Trpnju - takođe luksuzni objekat sa 12 apartmana i 2.000 kvadratnih metara zemljišta, u kojem su ljetovali zaposleni i funkcioneri nekadašnjeg Izvršnog vijeća i Skupštine Republike BiH.
Nakon što je vila vraćena BiH, Federacija BiH je u njeno renoviranje uložila oko od pola miliona eura. Međutim, kada je 2009. godine zatražena kategorizacija objekta, Hrvatska je tražila prvo da se uknjiži, a kako je to državno vlasništvo, vila se nije mogla uknjižiti na Federaciju BiH. U uredu premijera Federacije BiH Fadila Novalića kažu da je Vlada nekoliko puta pisala Vijeću ministara BiH i Komisiji za državnu imovinu, ali da odgovor nikad nisu dobili. Predlagano je da se vila uknjiži na državu BiH pa da je ustupi Federaciji na korištenje ili da se odmah uknjiži na Federaciju BiH, što zapravo nije moguće jer entiteti ne bi mogli biti titulari državne imovine.
Džemail Ćibo za RSE potvrđuje da je Komisija za državnu imovinu još 2013. godine dobila zahtjev Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH zahtjev za izuzeće državne imovine kada je u pitanju objekat Dom odmora u Trpnju. Ovaj zahtjev nikada se nije našao pred Vijećem ministara BiH. Kako navodi Ćibo, zahtjev je stavljan na dnevni red 35. sjednice Vijeća ministara koja je zakazivana čak pet puta u 2013, 2014, 2015. i 2016. godini. Kada je konačno sjednica održana, zahtjev nije ni uvršten u dnevni red. Zahtjev se ponovo našao u planiranom dnevnom redu 37. sjednice zakazivane dva puta u 2017, ali ta sjednica do danas nije održana.
Takođe, pitanje imovine BiH u Hrvatskoj u maju ove godine skinuto je sa sjednice Vijeća ministara BiH, te je rečeno da se o tom pitanju prvo čeka stav Komisije za državnu imovinu. Za koju je, pak, kako saznaje RSE, u toku procedura imenovanja novih članova. Tako da niko ne zna da li će i kada uopšte pitanje imovine BiH u Hrvatskoj biti razmatrano.
Ekspert za državnu imovinu i bivši član Komisije za državnu imovinu BiH Muharem Cero za RSE kaže kako je sve oko objekata BiH u Hrvatskoj "ušlo u sivu zonu ćutanja", kada su u pitanju i vlasti Hrvatske i vlasti BiH. Hrvatska je prema Sporazumu o sukcesiji bila obavezna da prizna, čuva, zaštiti i vrati imovinu, napominje Cero, te konstatuje kako nijedna od tih obaveza nije ispunjena, a državnim institucijama BiH nije bilo dozvoljeno da uđu u posjed imovine.
"Tako da je ta imovina postala lak plijen svima koji su željeli da se okoriste. I ranije je bilo pokušaja da se uđe u posjed Aurore, da se počne gazdovati. Dolazili su ljudi sa lažnim dokazima o vlasništvu, ne samo iz Hrvatske, nego i iz Bosne i Hercegovine", kaže Cero.
On navodi kako je uz vile Aurora i Erika, te bivši hotel Vis II i bolnicu u Cavtatu na tom području bilo i pratećih pet do sedam stanova za osoblje koje je tamo radilo. Kao još jedan značajan rezidencijalni objekat u vlasništvu uslovno rečeno države BiH i njenih institucija, odnosno bivšeg Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP) BiH, Cero izdvaja odmaralište u Mlinama. Već je, kaže, bilo pokušaja da se taj objekat prisvoji.
"Radi se u pokušaju novih vlasnika Ugostiteljsko-turističkog preduzeća (UTP Leotar iz Trebinja, koji su kupili tu firmu, da kroz pasivni podbilans UTP Leotar pravo korištenja pretvore u pravo vlasništva. Vrlo je interesantno da je taj novi vlasnik Srpska pravoslavna crkva, u periodu kada je njom u Trebinju upravljao vladika Grigorije", navodi Cero.
Kako na nivou države BiH ne postoji ministarstvo unutrašnjih poslova, u ovom je slučaju vrlo upitno ko je legitimni vlasnik imovine bivšeg republičkog SUP-a - da li je to Ministarstvo sigurnosti BiH, ili bi to trebala biti ministarstva unutrašnjih poslova entiteta.
Još jedan sličan primjer, uslovno rečeno, imovine BiH na dubrovačkom području bez jasno utvrđenog stvarnog vlasnika, je barokna vila sa kompleksom dječijeg sela u Lozici kod Dubrovnika, čiji je zapravo vlasnik bio republički Crveni krst (organizacija na budžetu RBiH). Sada na nivou BiH ne postoji jedinstven Crveni krst, nego Društvo Crvenog krsta/križa BiH, u koje su udruženi Crveni križ Federacije BiH, Crveni krst Republike Srpske i Crveni krst/križ Brčko Distrikta. Dakle, i u ovom slučaju upitno je ko bi trebao biti vlasnik imovine kod Dubrovnika.
Na ovim se primjerima vidi korijen problema sa državnom bh. imovinom u Dubrovniku i cijeloj Hrvatskoj, kao u samoj BiH i drugdje. Vraćanje imovine ne bi bilo sporno da je BiH usvojila zakon o upravljanju državnom imovinom BiH. Taj zakon omogućio bi, naime, da se sačini jedinstven popis imovine i da se utvrdi ko je stvarni vlasnik svake pojedinačne nekretnine na koju u drugim državama polažu pravo pravni subjekti iz BiH. A to je ono što traži Hrvatska, kako od BiH, tako i od svih država sukcesora – da se dokaže ko je bio stvarni vlasnik svake od nekretnina na dan 31.1.2 1990 i ko je njegov pravni sljednik koji je "crno na bijelo, na papiru" vlasnik te imovine danas.
"Zakon o upravljanju državnom imovinom treba da ogovori na pitanje ko je na dan 31.12. 1990 u odnosu na dan donošenja tog zakona titular određene imovine i sa dokazom o vlasništvu čak ni sudovi u Hrvatskoj ne bi mogli da ne vrate imovinu", navodi Cero i dodaje kako Hrvatska ne spori da je to imovina BiH, odnosno pravnih lica iz BiH, ali traže titulara te imovine kome bi je vratili u posjed.
"A do toga se dolazi zakonom o upravljaju državnom imovinom. A taj zakon je u ladicama desetak godina", napominje Cero.
Na zakon se zapravo čeka od kako je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun u skladu sa svojim ovlaštenjima nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Tim je nametnutim zakonom bilo definisano da će privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostati na snazi do stupanja na snagu zakona kojim će se utvrditi i prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji će se donijeti najkasnije u roku od jedne godine, što je bilo, dakle najkasnije, 2016. godine.
Ured visokog predstavnika već je ranije iznio stav kako je "dobro poznata činjenica da Zakon o državnoj imovini nije usvojen zbog nepostojanja političke volje i političkog konsenzusa".
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)