Trebalo mi je dva i pol sata da ga uništim i više od tri boce plina, priča pčelar Ivica Mišin koji već osam godina uništava opasna gnijezda, a prošlog vikenda oborio je rekord.

- Bilo je dimenzija 1,30 s 1 metar. Procjenjujem da je u njemu bilo više od 320 tisuća stršljenova. Moram priznati da je to izazivalo strahopoštovanje - rekao je Ivica Mišin iz Tenje kraj Osijeka, pčelar koji već osam godina uništava opasna gnijezda.

Prošli vikend oborio je rekord, skinuo je najveće gnijezdo koje je ikad vidio u dugoj karijeri, prenosi 24sata.

- Trebalo mi je dva i pol sata da ga uništim i više od tri boce plina. Čim sam im se približio, uznemirili su se, ali sam morao ostati pribran. Nasreću, sve je prošlo bez problema - kaže Mišin, koji je u Aljmaš došao na poziv vlasnika vikendice, ali je od njih zatražio da ne budu u blizini dok ne uništi leglo. Kaže da su stršljenovi posljednjih godina postali tihe ubice. To više nisu oni naši autohtoni stršljeni, jer je prije šest godina došlo do njihova križanja s indijskim stršljenom pa su mutirali. Ubod malo ko može preživjeti.

Ne slaže se sa naučnicima koji kažu da nije bilo mutacije.

- Na jednoj kući sam uništio tri legla stršljena. Jedno je bilo od pravog indijskog stršljena, a druga dva su bila mutacija - kaže. U Slavoniji ima privatnih tvrtki koje se, osim komunalnim poslovima, bave i uklanjanjem gnijezda stršljenova, no ljudi više vjeruju Ivici.

- Nekad me u pomoć zovu ljudi, a nekad i vatrogasci, spasilačka služba ili čak policija jer kod nas ne postoji besplatna služba za to. Privatnim tvrtkama morate platiti od 500 do 700 kuna, a ljudi nemaju taj novac. Ja ne tražim novac, ali trošim svoje gorivo za auto, trovalentni plin, dezinfekcijska sredstva, pa se uvijek nadam da će mi ljudi dati nešto novca da pokrijem troškove. Neki daju, neki me gotovo otjeraju nakon što uništim gnijezdo. Već osam godina, koliko to radim, pokušavam od grada, županije i države dobiti novac, sredstva za rad, polovni auto za intervencije, ali nema razumijevanja. Plina već ni nemam, tako da mislim okončati svoje volontiranje po tom pitanju - ogorčeno kaže Mišin, koji je poslu uništavanja stršljenovih legla podučio i sina te još neke momke kako bi, eventualno, nastavili to raditi bez straha od uboda.

Mišin je, proteklih godina, rješavao brojne situacije sa stršljenovima koji su predstavljali opasnost i za građane u centru grada. Uklanjao je golema legla s po nekoliko desetaka hiljada stršljena. Nerijetko putuje i do Županje, Iloka, Virovitice, a ljudi ga znaju iznenaditi.

- Samo ove godine uklonio sam više od 300 gnijezda stršljenova. Nedavno sam u Podgoraču došao kod ljudi kojima su stršljeni ulijetali u sobu, a oni su ih, jednog po jednog, udarali onim muhoklepom. Kad sam se popeo na tavan, gore je bilo leglo veličine plinske boce u kojemu je bilo do 20-ak tisuća ličinki. Bili su šokirani kad su to vidjeli - kaže Mišin.

Mišin legla uništava trovalentnim plinom. Stršljenovi se prvo uguše, zatim zapale i nakon toga u potpunosti ostave bez kisika. Tad više nema mogućnosti da je ijedna matica preživjela. Prostor se potom dezinfcira.

Uvijek se šokiram kad se gnijezda uništavaju vodom, lopatama ili sprejevima, kaže Mišin. Dodaje da se leglu ne smije prilaziti.

U blizini stršljenova ne smije se mahati rukama. Mislit će da ih čovjek napada pa će oni napasati njega. Dok se ne udalje, potrebno je ne paničariti, nego biti što mirniji.

Savjetuje se ne koristiti šampon ili druge preparate s mirisom cvijeća. Stršljenove privlače žuta i bijela boja pa treba paziti i pri izboru odjeće.

Ako ubod izazove anafilaktički šok, antihistamini i hladni oblozi koji se koriste kod blažih uboda i reakcija neće biti dovoljni. Pomaže samo adrenalin.

Otrov stršljena je opasan.

- Mučnina, temperatura, postoji mogućnost da vam se izjednače tlakovi, izgubite svijest... - kaže Mišin.

(24sata, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)