Edhem (Eddie) Čustović je još kao dijete otišao iz Bosne i Hercegovine. Životni put odveo ga je preko Švicarske u Australiju, gdje je već s 32 godine života napravio zavidnu naučnu karijetu. Danas je profesor na La Trobe Univerzitetu u Melbourneu, poznatom po istraživanju svemira i inovacijama. Veze s domovinom nije prekinuo, što potvrđuje podatak da je osnivač fondacije koja djeluje i stipendira studente u BiH.

 

Piše: Adriana DOMAZET

 

Fondaciju je osnovao sa bratom Rešadom Čustovićem, ponukan susretom sa studentima Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu koji su ga informirali o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju.

 - Želio sam popričati sa svakim od njih, pokušati riješiti njihov problem. Shvatio sam da to mogu samo kroz fondaciju. Koncept Fondacije je takav da pružamo finansijsku podršku studentima koji žele studirati elektrotehniku, mašinstvo, sve vrste inžinjeringa, informatike – rekao je Čustović u razgovoru za Fenu.

Iznos stipendije je 1.800 KM, odnosno 900 KM po semestru, jer, kako kaže, izračunao je da su toliki troškovi školovanja vanrednog studenta.  

- Teško je opisati kolika je moja želja da pomognem BiH, posebno studentima inžinjeringa, informatičarima i naučnicima, jer smatram da su oni budućnost i neotkriveno blago naše države – prokomentirao je rad Fondacije.

Mišljenja je da je, bez obzira na ekonomsku situaciju, život u Bosni i Hercegovini itekako moguće organizirati.

- BiH je u jednoj razvojnoj fazi, ona prelazi iz tamnog u svjetliji period, iako znam da se to ne čini tako ljudima koji žive u BiH. Oni su se napatili u ratu, a potom i u poslijeratnom periodu. Perspektiva BiH je u mladim ljudima koji su u mogućnosti napraviti “nešto” od ove države. Razumijem da zbog trenutne situacije u bh. društvu oni nisu okruženi pozitivnom energijom - smatra on.

Čustović je svjestan, kaže, da neće svi mladi ostati u BiH, ali cilj mu je da kroz Fondaciju koju predvodi omogući bolje uslove za napredovanje u karijeri.

- Nije ni na Zapadu sve med i mlijeko. Način na koji se živi i uživa puno je bolji u BiH nego “vani”. U BiH postoji perspektiva za bolji život, samo treba znati “uperiti” to znanje tamo gdje treba i prihvatiti pomoć dijaspore koja je itekako jaka. Ne treba odbijati pomoć dijaspore - kazao je.

Ističe da postoji veliki razmak između "nepismenih", i kako kaže, "superškolovanih" ljudi.

- To je veliki problem. Jer, društvo da bi napredovalo, oni koji nisu školovani moraju prepoznati šta znači biti školovan te prepoznati vrijednost takvog jednog školovanja. Definitivno smatram da završiti fakultet nije recept za uspjeh. Uspjeh se sastoji od prepoznavanja da li nešto vrijedi - kaže Čustović.

Dodaje da razumije situaciju profesora u BiH, s obzirom na to da ovdje postoje profesori koji su “čisto teoretičari, bez praktičnog dijela”, te da je malo onih koji se dodatno educiraju i da tu svoju teoriju stave u praksu.

- Iako naglašavam da to nije problem samo u BiH, nego svugdje u svijetu. Nažalost, vrlo je teško pokriti oboje – rekao je Čustović.

Kako kaže, u zadnje dvije do tri godine je promijenio mišljenje kada je u pitanju “odliv mozgova” iz BiH.

- Iz patriotizma i ljubavi prema BiH mislio sam da moramo spriječiti odlazak mladih, školovanih, pametnih ljudi iz BiH. Međutim, promijenio sam mišljenje zato što smatram da to ne možemo zaustaviti na jedan “obični” način, naprimjer da od 2020. neće više niko napustiti BiH -  istakao je.

Ipak, treba napraviti strateški plan za ostanak mladih u BiH i jednostavno raditi više na tome da povežemo bh. studente sa ostatkom svijeta.

- Želio bih poslati još jednu poruku mladima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Političku situaciju u BiH pratim vrlo površno, ali dovoljno da shvatim da je jako loša. A kad je politička situacija kakva jeste onda i ekonomski razvoj pati – naglašava Čustović.

Ovaj rođeni Tuzlak je autor izuma Countakick, nosivog uređaja u obliku pojasa koji korisiti mikrofon i senzore da prati kretanje bebe tokom posljednjeg trimestra trudnoće. Taj uređaj, trebao bi doprinijeti smanjenju broja mrtvorođene djece u Australiji.

Član Instituta inžinjera elektronike i elektrotehnike (IEEE), učestvovao je i u projektu izrade digitalnog radara visoke frekvencije TIGER-3, vrijednog 1,7 miliona američkih dolara, koji ima uvid u vidno polje koje se pruža čak 5.000 kilometara od kopna.

(FENA/ad)