Surinam je postao prva država koja je povukla priznanje nezavisnosti Kosova.
Iako mnogi ne znaju skoro ništa o ovoj maloj državi u Južnoj Americi danas u Srbiji svi o njoj.
Šta znamo o ovoj zemlji.
Surinam ili Republika Surinam je država u sjeveroistočnom dijelu Južne Amerike.
Prirodna obilježja
Duž približno 380 km duge obale Atlantskoga okeana pruža se uska i niska ravnica prekrivena pjeskovitim i muljevitim naslagama. Tamo se nalaze mnoge močvare koje presijecaju pješačke dine.
U sjeveroistočnom dijelu Surinama nalazi se Brokopondo, jedno od najvećih akumulacijskih jezera na svijetu, nastalo izgradnjom brane na reci Surinam.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2004. Surinam je imao 492.929 stanovnika. Većina stanovništva živi u priobalnom području.
Stanovništvo je etnički vrlo raznoliko; domaće stanovništvo čine Indijanci (Arawak, Karibi i dr.) koji žive pretežno u unutrašnjosti zemlje, a bave se lovom, ribolovom, sakupljanjem plodova. Od ukupnoga broja stanovnika 27,4 odsto (2004) su Indijci (Hindustanci). Hrišćani čine 40,7 odsto stanovništva, hinduisti 19,9 odsto, muslimani 13,5 odsto, a ostali 25,9 odsto (2004).
Službeni jezik je holandski. U upotrebi su takođe engleski, hindski (sarnami), javanski i kineski.
Ekonomija
Zbog slabe obrazovanosti radne snage i zaostalog ekonomskog sistema, Surinam je jedna od siromašnijih južnoameričkih zemalja. Prema procjeni Svjetske banke (2007) siromašno je oko 60 odsto stanovništva dok je stopa nezaposlenosti 15 odsto. Od prirodnih bogatstava posjeduje boksit, zlato, bakar, tropsko drvo...
Istorija
Područje Surinama prva je istražila španska ekspedicija pomoraca pred kraj XV. veka. Godine 1555. holandski trgovci osnovali su naselje na ušću rijeke Surinam u more (otuda i ime za zemlju). Krajem XVI. veka na tom su se području utvrdili Španci, a 1630. Englezi. Ugovorom u Bredi 1667. Englezi su Holandiji ustupili Surinam u zamjenu za holandske kolonije oko Novog Amsterdama (danas Njujork), i on se od tada nazivao Holandska Gvajana.
God. 1948. država je preimenovana u Surinam; 1950. bilo je uvedeno opšte pravo glasa, a u decembru 1954. stekla je autonomiju. Nezavisnost je proglašena 25. novembra 1975.
Politički sistem
Prema Ustavu od 30. novembra 1987 (sa izmjenama iz 1992), Surinam je republika s parlamentarno-predsjedničkim sistemom vlasti. Predsjednik republike državni je poglavar, vrhovni komandant oružanih snaga i nosilac izvršne vlasti.
Njega i potpredsjednika bira parlament na 5 godina, bez ograničenja broja mandata. Predsjednik republike na čelu je Vijeća ministara, članove kojega samostalno imenuje, a za svoje je djelovanje odgovoran parlamentu. Ministri su odgovorni predsjedniku republike. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Nacionalna skupština sa 51 članom izabranim na opštim i direktnim izborima na mandat od 5 godina.
(Enciklopedija,BLIN MAGAZIN/ljk)