Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obratio se na Forumu lidera, koji se održava u okviru 39. zasjedanja Generalne konferencije UNESCO-a u Parizu. Između ostalog, naglasio je da je Bosna i Hercegovina duboko privržena misiji UNESCO-a i ostat će aktivno uključena u njegove programe i aktivnosti.

Izetbegovićevo obraćanje FENA prenosi u cjelosti:

Na samom početku, želio bih da pohvalim generalnu direktoricu Irinu Bokovu za njeno inspirirajuće vodstvo UNESCO-a tokom proteklih osam godina. Njena privrženost vrijednostima i idealima UNESCO-a i njeni neumorni napori da ispuni misiju ove organizacije zavređuju najviše pohvale. Uprkos brojnim izazovima, ova je organizacija, pod njenim vodstvom, uspjela da afirmiše svoju ulogu i značaj u multilateralnom sistemu Ujedinjenih nacija.

Želio bih čestitati Audrey Azoulay iz Francuske, koju je Izvršni komitet UNESCO-a nominovao za novu generalnu direktoricu ove organizacije. Radujemo se saradnji s njom na daljem unapređenju našeg partnerstva s UNESCO-m i na očuvanju nepristrasnosti, kredibilnosti i jedinstvenog mandata ove organizacije.

Bosna i Hercegovina je duboko privržena misiji UNESCO-a i ostat će aktivno uključena u njegove programe i aktivnosti. 

Naše je partnerstvo postalo snažno tokom proteklih 25 godina otkad smo se pridružili ovoj organizaciji. UNESCO je uvijek bio pravi prijatelj i partner institucijama i građanima Bosne i Hercegovine u očuvanju i promoviranju naše kulturne, etničke i vjerske raznolikosti i u obnovi našeg kulturnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom rata.

Jedan od aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan, posvećen je uspostavi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. To je prvi put u savremenoj historiji da je očuvanje kulturne baštine integrirano u međunarodni mirovni sporazum. UNESCO je imao zadatak da pomogne provedbu ove važne misije, koja je postavila temelje našeg partnerstva.

U proteklih 25 godina UNESCO je aktivno podržavao BiH u svim segmentima svog mandata, pomažući nam da prevladamo traumatično ratno iskustvo čiji je uticaj još uvijek prisutan u mnogim segmentima našeg društva.  UNESCO-ov rad u BiH nije ništa manje važan ni danas, a njegova kontinuirana podrška i dalje je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Budući da je UNESCO-ov mandat čvrsto ugrađen u Program održivog razvoja do 2030. godine (Agenda 2030) i Ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, BiH će nastaviti blisko sarađivati s ovom organizacijom u promoviranju obrazovanja, kulture, nauke i komunikacije kao pokretača održivog mira i razvoja, u skladu sa duhom i ciljevima Agende 2030.

Očuvanje mira je zapravo bio naš glavni cilj kada je Predsjedništva BiH 2014. godine, zajedno s tadašnjim generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon-om, pokrenulo jedinstvenu inicijativu pod nazivom “Dijalog za budućnost” usmjerenu na promociju suživota i raznolikosti u Bosni i Hercegovini. 

Ovaj projekt, koji je prvi te vrste u sistemu Ujedinjenih nacija, osmišljen je da kreira prostor za dijalog, da promovira izgradnju povjerenja i uvažavanje različitosti, da podigne nivo svijesti, učešća i uticaja mladih u političkom dijalogu o pitanjima koja utiču na razvoj naše zemlje, da promovira ulogu obrazovanja kao pokretača veće društvene kohezije, i da istakne značaj i ulogu kulture u ostvarivanju zajedničkih ciljeva izgradnje mira i održivog razvoja.

Predsjedništvo BiH i tim Ujedinjenih nacija u BiH, uključujući UNDP, UNICEF i UNESCO, zajednički su uspješno proveli prvu fazu ovog projekta u periodu od 2014. do 2016. godine. Naslanjajući se na rezultate prve faze, sada zajedno radimo na implementaciji druge faze ovog projekta, šireći ga na našu regiju, kako bismo uključili Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.

Ponosni smo na ovu inicijativu i njezine početne rezultate, budući da ona počiva na našoj zajedničkoj želji da promoviramo jedinstvo (u) različitosti kao platformu za očuvanje mira i izgradnju prosperitetne budućnosti naše zemlje i naše regije, u skladu sa principima i ciljevima sadržanim u Agendi 2030.

Na isti način smo posvećeni očuvanju bogate i raznolike kulturne baštine BiH, kako materijalne tako i nematerijalne, uz poštivanje kulturnog, etničkog i vjerskog pluralizma koji je vijekovima karakterizirao i oblikovao naše društvo i identitet.   

Bez obzira na složene izazove s kojima se suočavamo, ostat ćemo posvećeni unapređenju međukulturalnog i međureligijskog dijaloga, tolerancije i harmonije kao stubova naše države i društva.  

Mnogi od vas se sjećaju tužnog trenutka 9. novembra 1993. godine kada je srušen Stari most u Mostaru. Ali sam siguran da se sjećate i 23. jula 2004. godine, kada smo zajednički proslavili otvaranje obnovljenog Starog mosta. Taj je trenutak bio prekretnica u našoj novijoj historiji – svjedočanstvo o otpornosti ljudskog duha i snazi kulture da ponovo izgradi mostove koji povezuju ljude i zajednice. Obnova Starog mosta bila je rezultat međunarodnih napora koje su predvodili Svjetska banka i UNESCO, u koordinaciji s Bosnom i Hercegovinom, a koje su podržali Italija, Turska, Hrvatska, Nizozemska i mnogi drugi međunarodni partneri.

Obnovom Starog mosta otpočeo je i proces uspješne regionalne saradnje na očuvanju kulturne baštine. Odličan primjer te regionalne saradnje bio je projekat nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine koji su BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora zajednički pokrenule i realizovale pod okriljem UNESCO-a. Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a je 15. jula 2016. godine donio odluku kojom je na Listu svjetske baštine upisano 28 nekropola sa ukupno 4,000 stećaka koji se nalaze na teritoriji BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ovi srednjovjekovni nadgrobni spomenici naročito su posebni po svom interkonfesionalnom karakteru, jer su ih koristili pripadnici tri srednjovjekovne vjerske zajednice – Crkve bosanske, Pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve. Bosna i Hercegovina je ponosna što je koordinirala ovaj regionalni projekat kojim se afirmira značaj kulture kao platforme za promoviranje pomirenja, saradnje i razvoja.

Nominacije za upis Sarajevske hagade i Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu na UNESCO-ov Međunarodni registar Pamćenje svijeta, koje je Bosna i Hercegovina dostavila prošle godine, još su jedan primjer našeg doprinosa očuvanju kulturološke raznolikosti. 

Bosna i Hercegovina se odlučila kandidirati za članstvo u Komitetu za svjetsku baštinu UNESCO-a na predstojećim izborima koji će se održati ovdje u Parizu 14. novembra. Želimo ovom prilikom izraziti najdublju zahvalnost svim zemljama koje podržavaju našu kandidaturu.  Vjerujemo da naša posvećenost očuvanju i obnovi kulturne baštine BiH, kao i naša iskustva i stručnost u razumijevanju i afirmaciji raznolikosti čine BiH uvjerljivim i predanim kandidatom za članstvo u Komitetu za svjetsku baštinu. Naš glavni cilj, kao člana ovog tijela, bio bi zaštiti i povećati vjerodostojnost Konvencije o svjetskoj baštini kao najvažnijeg globalnog instrumenta za prenošenje kulturne baštine, kao zajedničkog resursa čovječanstva, budućim generacijama. 

Ljudska rasa je bogat mozaik sazdan od mnoštva naroda i raznolikih kultura i religija.  Naša je odgovornost štititi i njegovati taj mozaik.  Historijsko iskustvo Bosne i Hercegovine nudi vrijedne lekcije za pronalaženje modela skladnog suživota i uspješnosti te raznolikosti.

Jedinstvena multietnička i multireligijska kultura Bosne i Hercegovine istkana je kroz hiljadu godina tolerancije i poštivanja među njenim građanima, bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost. Stotinama su godina žitelji BiH živjeli u harmoniji, pomažući jedni drugima u izgradnji bogomolja koje se gotovo fizički naslanjaju jedna na drugu.

Bosna i Hercegovina je mjesto susreta civilizacija i most između Istoka i Zapada. Ona je najzapadniji doseg pravoslavnog kršćanstva i islama, jedan od najistočnijih dosega katoličanstva, i gotovo pola milenija dom maloj, ali uspješnoj jevrejskoj zajednici koja je sastavni dio našeg društva.

Etnička ili vjerska isključivost i ekstremizam su apsolutno neprihvatljivi s naše tačke gledišta jer su suprotni vrijednostima koje smo vijekovima njegovali.

Tokom cijele njene historije građani BiH plaćali su visoku cijenu štiteći svoju pluralističku zajednicu i identitet, braneći ideju kulturnog, etničkog i religijskog pluralizma i raznolikosti u svom društvu.  Ali, bez obzira na tu cijenu, nikada nismo odustali od tih temeljnih načela. Uvijek smo shvatali da je očuvanje i uspjeh naše pluralističke kulture, kao specifičnog mikrokosmosa, od iznimne važnosti za cijeli svijet.

Danas se u našem svijetu vodi bitka između onih koji nastoje očuvati i unaprijediti pluralistički karakter i tolerantni duh svojih država i društava i onih koji izazivaju, raspiruju i produbljuju kulturne, etničke i vjerske razdore i sukobe.

Ne smijemo dozvoliti da ideja kulturnog pluralizma bude poražena. Njezin bi poraz proizveo opasne pukotine na najosjetljivijim rasjedima našeg svijeta. Ne smijemo dozvoliti da mračne i opasne ideologije izolacije, dezintegracije i isključivosti nadvladaju progresivne ideologije inkluzije, integracije i pluralizma koje nastoje osloboditi ljudski potencijal.

Oni među nama koji vjeruju da je kulturološki pluralizam najdragocjenije blago čovječanstva moraju ustrajati u svojim naporima da premoste kulturološke, etničke i vjerske podjele i izgrade pluralističko, inkluzivno i tolerantno međunarodno društvo u kojem će raznolikost biti izvor našeg zajedničkog prosperiteta, pokretač saradnje, a ne sukoba, i most, a ne zid između zemalja i ljudi.

Naš svijet prepun je sukoba koji su potaknuti ideološkim, kulturnim, etničkim i vjerskim razdorima i nemilosrdnim geopolitičkim borbama oko kontrole nad teritorijama i pristupom resursima.  U korijenu mnogih od tih sukoba i tenzija su diskriminacija i marginalizacija, duboko ukorijenjeno siromaštvo i nedostatak prilika, a sve to je pogoršano i rastućim negativnim efektima klimatskih promjena.

Političke, ekonomske i društvene nepravde i nejednakosti širom svijeta doprinose porastu očaja i beznađa, stvarajući plodno tlo za pojavu ekstremizma, netolerancije i nasilja. Nedostatak obrazovanja, neznanje, odbijanje dijaloga, nerazumijevanje i neprihvaćanje kulturnih, etničkih i vjerskih različitosti dovodi do predrasuda, ksenofobije i mržnje u našim društvima i zajednicama.

Uticaje ovih savremenih sukoba i nezadovoljstava ne možemo više zadržati izvan naših državnih granica niti možemo zanemariti njihove globalne posljedice u našem, međusobno sve povezanijem svijetu. Naš pristup rješavanju ovih izazova stoga mora biti cjelovit, koordiniran i jedinstven. To zahtijeva dublje razumijevanje temeljnih faktora koji uzrokuju i potiču ove pojave. Kultura, nauka, obrazovanje i komunikacija stubovi su tog sveobuhvatnog pristupa rješavanju problema koji doprinose širenju ekstremizma, radikalizacije i nasilja.

Konkretno, moramo intenzivnije raditi na proširivanju pristupa kvalitetnom obrazovanju i mogućnostima za naše mlade generacije.  Mladi ljudi su ogroman potencijal za naš svijet. Ako su dobro obrazovani i zaposleni, oni će biti glavni generator stabilnosti i prosperiteta. Ako su neobrazovani, nezaposleni, lišeni dostojanstva i ako žive u siromaštvu i očaju, lako se mogu prepustiti ekstremizmu i nasilju, i tako postati generatori nestabilnosti. Održivo i sistemsko ulaganje u kvalitetno obrazovanje jedan je od najboljih načina stvaranja i proširenja mogućnosti za ove mlade generacije.

UNESCO ima ključnu ulogu u postizanju Cilja održivog razvoja 4 o kvalitetnom obrazovanju, koji mora biti imperativ za sve. Kvalitetno obrazovanje ne smije biti privilegija samo za neke, već pravo za svakoga, jednako dostupno i inkluzivno.

Pristup kvalitetnom obrazovanju je preduvjet za izgradnju prosperitetnih i mirnih društava. Zaostajanje nerazvijenih i slabo razvijenih zemalja iza razvijenog svijeta direktno je povezano s njihovim zaostajanjem u pristupu kvalitetnom obrazovanju, istraživanju i inovacijama, naročito u području nauke i tehnologije. Zato naš prvi i najvažniji cilj mora biti postepeno smanjivanje i konačno zatvaranje obrazovnih, naučnih i tehnoloških jazova u našem svijetu. Moramo osigurati da svako društvo, svaki građanin i svako dijete u svijetu, bez obzira ko su ili gdje se nalazili, u potpunosti i jednako ostvare korist od naučnih i tehnoloških dostignuća naše civilizacije.  UNESCO igra važnu ulogu u tom pogledu, potičući izgradnju inkluzivnih društava znanja i promovirajući razmjenu i pristup znanju i informacijama, naročito naučnim i tehnološkim istraživanjima i inovacijama.

Da bismo održali mir i postigli prosperitet za sve, u središte svih naših radnji moramo staviti najurgentnije potrebe naših građana - ljudski razvoj i ljudska prava. Ljudsko dostojanstvo, sloboda i jednakost najsnažniji su pokretači mira i razvoja. Nema trajnog mira i sigurnosti kad su nepravde i nejednakosti svakodnevno iskustvo milionima ljudi, kad se osnovna prava uskraćuju tolikom broju ljudskih bića, kad toliko muškaraca, žena i djece diljem svijeta žive u strahu i nesigurnosti. Nezadovoljstva koja iz toga proizilaze čine naše države nestabilnima, a naša društva ranjivima. Nepravda i nejednakost umanjuju ljudski potencijal naših zajednica, ostavljajući razvoj i prosperitet izvan njihova dosega.

Put napretka stoga mora poći od eliminiranja siromaštva preko smanjenja nejednakosti do izgradnje pravednih, tolerantnih, otvorenih i inkluzivnih društava.

Jedna od naših najvažnijih misija u vremenu koje je pred nama biće izgradnja mostova između kultura, religija i civilizacija; mostova dijaloga i razumijevanja, povjerenja i poštivanja; mostova kojima ćemo doći do rješenja za probleme čiju smo pravu prirodu tek počeli razumijevati.

Svi slavimo obnovu Starog mosta u Mostaru. Ali, njegova obnova ne bi bila moguća bez međunarodne pomoći bazirane na razumijevanju njegovog kulturnog značaja. Bosna i Hercegovina se nije oporavila sama. Iako uvijek svjesna poteškoća koje je donijela privremena, ali nužna ovisnost od vanjske pomoći, BiH je ipak uspjela da tu vanjsku pomoć pretvori u korist svih njenih građana.

Danas mnoge druge zemlje u našem svijetu trebaju pomoć u izgradnji i obnovi mostova u svojim društvima. Bosna i Hercegovina – kao domovina znamenitih mostova i mostograditelja između ljudi, naroda,  kultura i religija – spremna je da pomogne u tim izazovima izgradnje i obnove dvadeset prvog vijeka.

A uloga UNESCO-a u tom pogledu danas je važnija nego ikada prije, jer ova je organizacija uvijek bila najbolji okvir za izgradnju mostova međunarodne saradnje u obrazovanju, nauci, kulturi i komunikaciji.  Pobrinimo se da tako i ostane – navodi se u Izetbegovićevom obraćanju na Forumu lidera, koji se održava u okviru 39. zasjedanja Generalne konferencije UNESCO-a, u Parizu.

(FENA/mr)