Suština kurbana je tražiti blizinu Allaha dž.š.. Nije da se sa njim dičimo, nego je to propis Allaha dž.š. da se od mesa tih životinja nahrane siromašni, povratnici, izbjeglice, studenti, da se počasti rodbina, porodica, kako bi doživjeli lijepu radost – kazao je u intervjuu za Fenu doc. dr. Kenan Musić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu na Katedri za hadis, poslaničku tradiciju.


Povodom predstojećeg Kurban bajrama ili Hadži bajrama, profesor Musić je govorio o važnim aspektima kurbana i hadža, njihovu neodvojivost, ukazao na bitnu dimenziju i suštinu obavljanja hadža i žrtvovanja kurbana.

 

On pojašnjava da „hadž“ na arapskom jeziku znači argument, dakle, argument vjere islama, da je čovjek spreman da pokaže i dokaže svoje vjerovanje, izdvajajući vrijeme i sredstva, kako bi bio na mjestu su posjećivali Božiji poslanici, Adem a.s., Ibrahim a.s., Muhammed a.s.

 

- S druge strane, „kurban“ na arapskom jeziku znači kurb, blizina. Kurban je način da pokažemo da smo spremni žrtvovati životinju za korist ljudi a radi Uzvišenog Boga, tražeći blizinu Allaha dž.š.- naveo je Musić.

 

Suština je, dodao je on, da Bošnjaci, muslimani i muslimanke, čuvaju smisao, u namazu, kurbanu, hadžu. Smisao namaza je da ne činimo nemoral, da budemo pošteni, da se borimo protiv nemara i zaborava na Allaha dž.š., a smisao hadža je da damo argument da smo spremni odazvati se Gospodaru, prije no što dođe poziv koji ne možemo odbiti, a to je poziv za smrt.

 

Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta su blagoslovljena, prethode stajanju hadžija na Arefatu. „Arefat“ je množina riječi spoznaja, to je trenutak spoznaje vlastite odgovornosti, kada čovjek nadilazi sve što ga vuče prema zemlji i čini ono sa čime je Gospodar njegov zadovoljan.

 

- Kulminacija Arefata je dova, želja, da hadž bude primljen, da mi budemo primljeni, naši kurbani, namazi, naš odnos prema roditeljima, prema poslu kojeg obavljamo, funkcijama koje obavljamo – rekao je on.

 

S obzirom da stanje ummeta, muslimana u svijetu nije lako, Musić je naveo da je Allah dž.š. u Kur'anu kazao „Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni svoje stanje“.

 

Odnosno, pojašnjava on, dok ne promijene svoje nutrine, ono što je u nama. Pa ako ima korupcije u društvu, to je problem korupcije naših srca i duša. Ako ima varanja i obmanjivanja, zanemarivanja svojih obaveza, to je zato što u našim dušama nisu dobro poredane stvari.

 

- Mi ćemo nastojati, bez obzira koliko mali bili da budemo kap onoga dobra. Da utičemo i na političke, intelektualne, akademske, vjerske tokove. I nemojte da mi obrukamo islam, jer je danas veliki broj ljudi to uradio, islamu se pripisuje ono sa čime nema veze, ali mi kao autohtoni muslimani evropski narod imamo veliku misiju u tome. Imamo časnu prošlost pa čuvajmo tu časnu prošlost i gradimo svoju budućnost – naglasio je Musić.

 

Islam od čovjeka traži vrlo malo, dodaje on, imamo čovjeka koji je Božiji poslanik, imamo knjigu Kur'an, prema toj istini će se čovječanstvo uvijek morati određivati.

 

- Sve ono čemu nas uči islam, dodao je, treba da nas motivira da znamo da možemo biti ili kap dobra ili kap onoga što je na žalost loše. Stoga sav hadž i kurban, svi njegovi elementi su odgoj duše i tijela, a „neće zasijati onaj koji ne izgara“, da bi čovjek zasjao mora izgarati, mora uložiti trud i napor – zaključio je u intervjuu za Fenu doc. dr. Kenan Musić.

(FENA/md)