Specijalni predstavnik i voditelj izaslanstva EU u BiH, veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark sudjelovao je na konferenciji o izazovima i perspektivama BiH prema članstvu u EU koja je održana u Zagrebu. Pri tome je ukazao da su predstojeće sedmice od iznimne važnosti kako bi se ostvario napredak i pozvao na konsenzus vlasti i stranaka.

 Wigemark je u intervju za Večernji list izjavio kako je vrlo optimističan glede europske budućnosti BiH jer, kako je kazao, postoji novi pristup EU na koji je BiH pozitivno odgovorila potpisom jednoga sporazuma prije godinu i pol dana.

 Po njegovom mišljenju, novi pristup je pomogao da se odblokira jedan zastoj jer se izvjesno vrijeme ništa nije događalo u smislu puta prema EU.

 "Stupio je na snagu SSP prošle godine, prihvaćena je vrlo ambiciozna reformska agenda, a podnesen je i zahtjev za pristupanje u članstvo. Neki kažu da je stigla prerano, ali se može reći da je stigla i prekasno. I prije 10 godina BiH je bila u prigodi podnijeti zahtjev za članstvo. No, tada se ušlo u zonu sumraka u kojoj se ništa nije napravilo, ni sa strane BiH, ali ni EU. Sada se moramo zapitati gdje želimo biti za 10 godina od ovog trenutka", naglasio je Wigemark.

 Upitan gdje vidi BiH za deset godina, istaknuo je kako misli da će BiH biti punopravna članica EU ili blizu tome cilju.

 „To kažem jer zapravo ne postoji drugi put. Hrvatska je sada članica, Srbija je na tome putu, jednako je i s Crnom Gorom. Na to utječe i regionalna dinamika. Katkada se to možda ne osjeća u BiH. Znam jako puno običnih ljudi koji su Hrvati, Srbi, Bošnjaci ili drugi koji pitaju gdje je promjena. Međutim, činjenica je da su već pokrenute ozbiljne reforme. Potvrda toga bit će ako MMF, Svjetska banka, EBRD i mi iz Europske unije financijski podržimo te reforme. Moraju se provesti izmjene Zakona o radu i zakoni o trošarinama. Jako je važno da ljudi razumiju povezanost tih reformi koje su političari ipak poduzeli jer su jako važne. Dakle, ako platite nešto više za pivo, vino, pića ili gorivo, ta razlika može utjecati na to da se zaposli veći broj ljudi“, kazao je.

 Šef izaslanstva EU u BiH ne misli kako postoji prečica da bi neka zemlja ušla u EU.

 "EU je ustrojen na nizu zajedničkih pravila i sporazuma, i BiH će morati udovoljiti ovim normama i zajedničkim pravilima. Neki su, primjerice, tehničke naravi, kao što su zdravstveni standardi oko isporuke mlijeka, koje je BiH ispunila prošle godine. Zahtjev za članstvo BiH još uvijek nije odobren, ali svejedno mora ispuniti standarde kako bi uspjela izvoziti svoje proizvode. Sljedeći korak je, primjerice, udovoljavanje standarda o izvozu piletine. To su pitanja vezana uz trgovinske veze, što je jako važno, jer je EU najvažniji trgovinski partner BiH. I to pitanje nije samo povezano s RH , jer smo najveće tržište u svijetu s pola milijarde potrošača", naglasio je.

 Ustvrdio je i kako EU nije zaboravila na  presudu ‘Sejdić-Finci’, ni na hrvatsko pitanje.

 Tokom dvije godine presuda ‘Sejdić-Finci’ je bila prva na popisu EU i nakon dvije uložene godine, na čemu je radio i povjerenik Fuele, nije bilo smisla nastaviti razgovore. Zbog toga smo odlučili promijeniti raspored prioriteta i postaviti ekonomske i socijalne reforme u prvi plan kao odgovor na prosvjede koji su bili prije dvije godine, a koji su se pretvorili u nasilje i prijetili prerasti u revoluciju. U BiH je jedna od najvećih stopa nezaposlenosti u Europi, napose među mladima. Zbog toga značajan broj ljudi je otišao ili to planira učiniti, posebice Hrvati koji se mogu jednostavno prijaviti za posao u EU. ‘Sejdić-Finci’ neće sigurno osigurati nove poslove, možda tek za nekoliko odvjetnika koji će raspravljati o ovim pitanjima. Ovo ćemo pitanje, međutim, ponovno vratiti na stol u sljedećoj fazi pristupnog procesa. Jednostavno, ne možemo staviti odjednom previše pitanja na stol kako ne bismo opteretili ovaj proces. Kao rezultat malih reformi bh. gospodarstvo počinje rasti. Ne osobito, ali ipak je rast od 3%, što je, primjerice, više nego ovdje u Hrvatskoj, ističe Wigemark.

 Kada je u pitanju Sporazum o slobodnoj trgovini, naglašava kako je tržište EU  snažno otvoreno za proizvode koji stižu iz BiH, no da je, kada su u pitanju proizvodi u oblasti poljoprivrede, jako  bitno ispuniti zdravstvene standarde.

 Dodao je i kako EU želi snažnije podržati poljoprivredu u BiH te da već sada postoje brojni programi, ali se planira  učiniti još i više.

 Na pitanje kada očekuje da će BiH krenuti u novu fazu s EU, naglasio je kako prije svega, BiH mora ispuniti uvjete koji su postavljeni u sljedećih mjesec-dva. Nakon toga Vijeće EU će zatražiti od Europske komisije mišljenje o zahtjevu za članstvo. Ako proces započne ovoga ljeta, onda se analizu može očekivati u sljedećoj godini. U sklopu te analize BiH će dobiti niz preporuka, stvari koje treba poduzeti. U tome kontekstu će se rješavati i pitanje ‘Sejdić-Finci’, kao i druga važna pitanja.

 Upitan hoće li možda federalizacija zemlje ipak doći u fazi II. pregovora, Wigemark je odgovorio kako misli da će doći na dnevni red u fazi II. ili pak nekoj fazi III. Ustvrdio je kako će sigurno doći na dnevni red prije nego BiH postane punopravna članica Europske unije.

 Kada je u pitanju mehanizam koordinacije, Wigemark naglašava kako je važno  da mehanizam koordinacije ne uzurpira bilo čije ovlasti i nadležnosti ili preuzima ulogu tijela za donošenje odluka parlamenata ili vlada.

 Šef izaslanstva EU u BiH ističe kako trenutačno postoji zanimanje za BiH u EU te da se očekuje kako će tokom predstojećeg slovačkog predsjedanja EU, BiH biti prioritet.

(FENA/dg)