Redakciji Faktora u više navrata obratili su se čitaoci sa pitanjem kome zavodi zdravstvenog osiguranja refundiraju bolovanje nakon 42 dana, da li samo državnoj službi ili i privatnom sektoru.

- Bio sam na bolovanju duže od 42 dana i ako mi je ljekar opće prakse rekao da poslije 42 dana bolovanje plaća zavod zdravstvenog osiguranja, meni je odbijeno pola plaće. To znači da radnik plaća svoje bolovanje. Čisto sumnjam da je tako i u državoj službi, njima je sve plaćeno, pa vjerovatno i bolovanje - govori čitalac Faktora.

Zatražili smo pojašnjenje direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muamera Kosovca.

- Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo ne pravi distinkciju između privatnog i državnog sektora kada je u pitanju refundacija privremene spriječenosti za rad više od 42 dana. Napominjemo da refundaciju bolovanja ne vrši direktor Zavoda Muamer Kosovac, već Zavod kao institucija, shodno utvrđenim sistemskim rješenjima zasnovanim na važećim zakonskim propisima i odlukama Upravnog odbora.

Refundacija isplaćene naknade plaće za bolovanja duže od 42 dana se vrši u skladu sa Pravilnikom o naknadi plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava ZZOKS - naveli su za Faktor iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS i dodali:

- Refundacija se vrši obvezniku uplate doprinosa, odnosno poslodavcu, pod uvjetom da nema dospjelih, a neuplaćenih doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za period za koji podnosi zahtjev. Izuzetno u slučaju kada obveznik uplate doprinosa, odnosno poslodavac zaključi sporazum o obročnom plaćanju, odnosno odgođenom plaćanju dugovanja sa Poreznom upravom FBiH i u tom slučaju ostvaruje pravo na refundaciju naknade plaće.

Navode kako zahtjev za refundaciju isplaćene naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad podnosi poslodavac Zavodu, uz pravilnikom propisane priloge.

Razlikovati naknadu plaće od refundacije 

- Najviši iznos naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava Zavoda koji se refundira obvezniku uplate doprinosa, odnosno poslodavcu je 80 posto od plaće koja je isplaćena osiguraniku u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad.

Najniži iznos naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret sredstava Zavoda koji Zavod refundira obvezniku uplate doprinosa, odnosno poslodavcu je najniža neto plaća utvrđena odlukom o iznosu najniže plaće koju donosi Vlada FBiH, a ne više od iznosa koji je poslodavac isplatio osiguraniku u mjesecu koji prethodi mjesecu kada je nastupila privremena spriječenost za rad.

Posebno ističu da je potrebno razlikovati naknadu plaće od refundacije - kazali su u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS.

Naknada plaće se određuje u visini od najmanje 80 posto osnovice za naknadu

- Članom 42. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (naknada plaće) ako su:

1. privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu,
2. privremeno spriječni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika,
3. izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini,
4. određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto,
5. određeni da njeguju oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

- Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plaća ili naknada plaće u smislu propisa o radnim odnosima. Naknada plaće u slučajevima iz člana 42. ovog Zakona pripada osiguraniku od prvog dana privremene spriječenosti za rad i dok ta spriječenost traje.

Također, istim zakonom, tačnije članom 46. propisano je da se naknada plaće utvrđuje od osnovice za naknadu koju čini plaća isplaćena osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu, dok je članom 47. propisano da se naknada plaće određuje u visini od najmanje 80 posto osnovice za naknadu s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. Navedene odredbe se odnose na poslodavca koji je dužan naknadu plaće obračunati i isplatiti, i ona ne može biti manja od 80 posto, ali poslodavci imaju mogućnost svojim internim propisom utvrditi naknadu i u iznosu od 100 posto - naveli su u ZZO KS.

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)