Iako je ovaj visokotoksični otpad identifikovala i Federalna uprava za inspekcijske poslove još 2004. godine, a Vlada FBiH prije šest godina planirala i sredstva od gotovo milion KM za njegovo neutralisanje, do danas to nije urađeno.
Ima ovdje svega
Prema nalazima federalne inspekcije, otpad potiče iz procesa proizvodnje toulenizocijanata (TDI), sirovine koja se koristila za proizvodnju poliuretana, a odložen je u krugu fabrike na površini od oko 1.500 kvadrata, ukupne dubine do tri metra.
Na problem su često upozoravali i bivši radnici Polihema, koji su, kako kažu, svjedočili prisustvu, ali i nepravilnom odlaganju otpada.
- Ima dolje svega. Ima kruksa, žive. Ostalo je hlora u spremnicima, koji nikada nisu neutralisani, iako mnogi, pa i inspekcije tvrde da je to sve uništeno ili neutralisano. Tamo je jedna bomba, koja predstavlja stvarnu opasnost za sve građane Tuzle i okoline, kazao nam je Sakib Kopić, bivši radnik i rukovodilac u tuzlanskom Polihemu.
Profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i bivši ministar u Vladi Tuzlanskog kantona za zaštitu okoliša Zvjezdan Karadžin kazao nam je kako više nije pitanje postojanja opasnog otpada, nego otklanjanja opasnosti.
- Taj otpad predstavlja latentnu opasnost. To su materijali koji se moraju skladištiti na poseban način i na posebnim lokacijama predviđenim za opasni otpad. Odloženi su potpuno neprimjereno i to na nekoliko kilometara od grada. Taj cijeli lokalitet se nalazi na riječnom nanosu i kroz takvo tlo te opasne materije lako mogu doći u vodu, kazao nam je profesor Karadžin.
Pored kruksa, na lokalitetu postrojenja bivšeg HAK-a se nalazi i burad sa 20 tona žive, a u rezervoarima je navodno ostalo i hlora, kao i 40 tona sirovog propilenoksida.
- Pored uskladištene žive, vjerovatno je dolazilo i do curenja žive iz samog postrojenja, za koju se pokazalo, na slučajevima ostalih sličnih postrojenja u svijetu, da se taloži pod zemljom i formira jezerca, odnosno prodire u zemlju dok ne udari na nepropusnu podlogu. Neke firme su radile bušenja kod nas, ali samo do četiri metra i nisu ništa našle. Treba ići dublje. Takvo jezerce bi moglo predstavljati direktnu opasnost ako bi došlo u kontakt s bakterijama i vodom, dodao je profesor Karadžin.
Kazao je i to kako 40 tona sirovog propilenoksida predstavlja visokozapaljivi i kancerogeni materijal i sve ovo bi samo po sebi trebalo biti dovoljan indikator da se nešto pokrene.
Upravo zbog ovoga, profesor Karadžin je preko stranačkog kolege Edina Forte u Domu naroda FBiH uputio inicijativu prema federalnoj inspekciji da ponovo ispita stanje na ovom lokalitetu.
U cijeli slučaj je bila uključena i Vlada TK-a prije više od godinu kada je ovlastila resorno ministarstvo da predloži i poduzme mjere uklanjanja opasnog otpada.
Posmatrač i finansijer
- Mi smo tada udarili u jedan zid. Organika je pristala da to uz pomoć Japanske razvojne agencije i ukloni, ali na kraju radnici nisu dozvolili, kazao je za Oslobođenje pomoćnik ministra zaštite okoliša Tuzlanskog kantona Goran Mišić.
Ukupna vrijednost projekta neutralisanja otpada bi mogla koštati oko tri miliona maraka, mada bi cijena mogla biti i manja, s obzirom na to da već sad postoje aditivi koji su i jeftiniji. Prema Češkoj razvojnoj agenciji, kako nam je kazao Karadžin, već je upućena aplikacija za učešće u ovom projektu, a da li će i kada doći do toga, ostaje da se vidi.Miren Aljić
(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)