Izvor: Dnevni list
Izvješće se odnosi na Srbiju, BiH, Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, a glavna ekonomistica Svjetske banke za regiju Gallina Vincelette kazala je kako je izvjesno da će sve te države imati pozitivnu stopu gospodarskog rasta u 2015. godini.
- Ukupna su očekivanja da stopa rasta za cijelu regiju bude oko 1,8 posto, pri čemu će Crna Gora i Makedonija rasti 3,4 odnosno 3,2 posto Kosovo tri 3 posto, Albanija 2,7 posto, a BiH 1,9 posto, kazala je Vincelette. Rast u Srbiji, u usporedbi s ovim državama, trebao bi biti skromnih 0,5 posto, no za tu zemlju i ovo je značajno, jer je 2014. ona bilježila negativnih 1,8 posto.
O stanju u BiH govorila ekonomistica Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koja je podsjetila kako su majske poplave u prošloj godini negativno utjecale na ekonomski razvoj BiH, ali da ova zemlja ipak krajem godine ostvarila realni ekonomski rast po stopi od 0,8 posto, a da prognoze za narednu i 2017. godinu govore o rastu od 2,3, odnosno 3,1 posto. Prema njenim riječima, prognoze za brži ekonomski rast za BiH u narednoj godini zasnivaju se na poboljšanim ekonomskim aktivnostima u sektorima građevinarstva i industrijske proizvodnje, dok je stanje u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH i dalje nezadovoljavajuće. Među preporukama Svjetske bane za BiH naveden je nastavak ekonomskih reformi, usmjeravanje socijalnih izdvajanja za najugroženije kategorije stanovništva, suočavanje s fiskalnim i demografskim izazovima, poboljšanje poslovnog okruženja, izrada strategije upravljanja dugom te unapređenje fiskalne koordinacije. Ono što je vrlo važno naglasiti, ona je kazala i to kako međunarodne financijske institucije ni od koga u BiH nisu tražile bilo kakvo povećanje trošarina, odnosno dodatnih nameta, ističući da novi nameti nisu preporučljivi.
Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu, kazala je kako je pozitivno to što cijeli zapadni Balkan raste i što je taj rast potaknut privatnim investicijama, a ne vladinom potrošnjom.
- Reforme se moraju odlučno provoditi, jer se iznutra mora pojačati produktivnost i konkurentnost, rekla je Goldstein. Naglašava kako je to posebice važno zbog ambicija država zapadnog Balkana za priključenje Evropskoj uniji. U ovoj fazi za države zapadnog Balkana važno je završiti s tranzicijskim reformama prve faze, vezanim za izostavljanje iz javnog sektora “onoga što tamo ne pripada”.
- Ono što ostane u javnom sektoru mora, pak postati doista učinkovito, jer to ima utjecaja na produktivnost radne snage, a potom je važno ojačati privatni sektor kroz reforme investicijskog okruženja radi daljnjeg rasta, pojasnila je Goldstein dodajući kako je, uz sve, potrebno i učinkovito upravljati prirodnim resursima. Kratkoročno, riječ je o fokusiranju na privatni sektor, a dugoročno, na ljudski potencijal i prirodne resurse. Kao otegotne okolnosti stanja gospodarstva na zapadnom Balkanu u izvješću WB navedeni su velika stopa nezaposlenosti, koja u prosjeku iznosi oko 28 posto. Problem su i stalni fiskalni deficiti, koji su pokretač povećanja javnog duga. Javni dug u ovih šest država tako je sada u prosjeku na oko 56 posto GDP-a, što je vrlo visoka razina u odnosu na prihode.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)