U ZAGREBU POČEO REGIONALNI SUSRET POSLOVNOG KLUBA BIZNIS PLUS

Podizanje sinergije i saradnje u regiji je od iznimne važnosti

Arhiva 06.03.14, 21:38h

U zagrebačkom hotelu Westin održan je drugi po redu i prvi ovogodišnji regionalni poslovni susret Biznis plusa, projekta koji okuplja poslovne medije iz šest zemalja regije

biznis susretU zagrebačkom hotelu Westin održan je drugi po redu i prvi ovogodišnji regionalni poslovni susret Biznis plusa, projekta koji okuplja poslovne medije iz šest zemalja regije.

U svom uvodnom obraćanju prisutnim poduzetnicima, Plamenko Cvitić, glavni urednik Business.hr-a koji je ujedno i domaćin ovog susreta, kazao je kako su proaktivnost i optimizam ključne riječi koje treba promovirati u javnosti.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pohvalio je inicijativu Biznis plusa i naglasio važnost regionalne suradnje.

„Podizanje sinergije i suradnje u regiji je od iznimne važnosti. Grad Zagreb je privukao brojne investitore koji u gradonačelniku i gradskoj upravi imaju pouzdanog partnera“, izjavio je Bandić.

Igor Pokaz prezentirao je mjere koje vlada provodi kako bi olakšala život poduzetnicima. Istaknuo je kako Hrvatska sa 27 milijardi eura stranih investicija u zadnjih 20 godina predvodi tranzicijske zemlje, ali je i kazao kako je većina tog novca otišla na privatizaciju i brownfield ulaganja.

„Na unaprijeđenju stranih investicija radimo kroz dvije mjere: institucionalni okvir u sklopu kojeg djeluju agencije za promociju investicija i zakonodavno putem Zakona o poticanju investicija koji je najkonkurentiji u jugoistočnoj Europi te Zakona o strateškim investicijama koji će ubrzati administrativne procedure“, pojasnio je Pokaz, dodavši kako se radi i na razvitku sektora malog i srednjeg poduzetništva, a na javnoj raspravi je i industrijska strategija.

Na panelu koji je usljedio nakon uvodnih govora razglabalo se o tome što konkretno Hrvatska nudi stranim investitorima i u kojim sektorima su takva ulaganja potrebna.

Nikica Gabrić predsjednik Nacionalnog foruma poručio je kako Hrvatska nije privlačna stranim ulagačima i kako takvu situaciju treba mijenjati, ali da to ne mogu vlade koje su „kilave i nesposobne“ i boje se izbornog neuspjeha.

Kazao je kako u Hrvatskoj poduzetnici imaju loš imidž u javnosti koji se vuče od tranzicjkskih vremena kada se kroz privatizacije na sumnjiv način dolazilo do kapitala.

„Biti poduzetnik kod nas je negativno je obilježje. Poduzetnike svi smatraju luđacima“, kritizirao je Gabrić, dodavši kako je u njegovoj, medicinskoj branši, još moguće dobro poslovati jer nam je zdravstveni sustav u rasulu i bolnice nisu nikakva konkurencija na tržištu.

„Bez novaca i veze nema dobre medicinske usluge“, izjavio je.

Istaknuo je i kako smo uzeli sve najgore od socijalizma i kapitalizma i općenito stvorili neodrživ i bolestan društveni sustav.

„U nas se svi žale na neoliberalistički kaptalizam, a kod nas nema ni k od kapitalizma ni l o liberalizma“, oštar je bio Gabrić, a posebno se obrušio na premijera Milanovića i njegov skori put u Australiju.

„Najbolje da se ni ne vraća“, poručio je.

„Mi moramo biti svjesni da strani investitori dolaze zaraditi novac, ne zato jer vole našu zemlju, i moramo im omogućiti da zarade, ali mi radimo sve upravo suprotno. Moram istaknuti da sam kroz svoj biznis dosta upoznat sa stanjem u regiji i da smo mi ipak u boljem stanju od zemalja u okruženju“, zaključio je Gabrić.

Ljupčo Zikov, glavni urednik makedonskog poslovnog magazina Kapital, elaborirao je stanje u Makedoniji koja je dosta uspješna u privlačenju stranih investicija, ali ni tamo stvari nisu tako bajne kako se na prvi pogled čini. Stanje u državi slikovito je opisao.

„Mi smo prije dvadeset godina krivo zakopčali košulju i sada se non-stop čudimo zašto nas žulja, nikako da ju otkopčamo i zakopčamo kako treba. Sada se ta košulja sve više pretvara u luđačku. Naši političari su u suštini socijalni slučajevi koji se politikom bave kako bi si osigurali egzistenciju“, kazao je Zikov, dodavši kako danas u Makedoniji ima 15-ak poduzeća kompanija, poput primjerice Alkaloida, koje imaju 10 do 15 puta veći promet nego prije tranzicije, a ostatak privrede je u lošem stanju.

Naglasio je kako je u Makedoniji na snazi sekundarna privatizacija u kojoj imovinu prezaduženih poduzeća preuzimaju banke.

„Na vlasti je politička i ekonomska oligarhija koja ima novac, ali nema viziju što s njim“, izjavio je, dodavši kako je Makedonija dokaz da strane investicije ipak dolaze u zemlje koje su politički nestabilne, budući da je u zadnje 3 godine preko 90 stranih tvrtki tamo otvorilo podružnice. No, Makedonci od toga imaju malo koristi, repromaterijal se uvozi, a gotovi proizvodi izvoze, država daje infrastrukturu i gospodarske zone po povoljnim uvjetima, stranci to iskorištavaju, a plaće kod njih su manje nego kod domaćih vlasnika, objasnio je Zikov.

„Problem političara na Balkanu je to što ne znaju raditi. Treba nam blitzkrieg u ovim strukturama“, zaključio je.

Zlatko Canjuga, bivši političar, a danas poduzetnik u papirnoj inustriji, rekao je kako politika nije tako jednostavan posao kako se svima na prvu čini.

„Rad s ljudima je težak, promjene su teške i sve to ide puno polaganije nego što bi mnogi htjeli“, kazao je Canjuga.

Našu papirnu industriju okarakterizirao je kao slabu, iako poslovanje u toj branši na globalnom planu ide sasvim dobro. Tako njegova kompanija Hamburger recycling ENS ulaže u greenfield projekte i otvara nove pogone.

„Problem je što su financijske institucije dosta zatvorene i zbog toga svaka politika ima problem. Traže enormnu sigurnost, 200 posto garancija i žele biti u potpunosti izuzeti od rizika, kao da ne žive u okruženju kakvo jest“, požalio se Canjuga, a s njim su složili i drugi sugovornici.

Melida Ivković iz agencije za investicije i konkurentnost nabrojala je vladine mjere za poticanje investicija i naglasila kako su se uvjeti poslovanja znatno poboljšali u zadnje dvije godine. Najavila je novi investicijski ciklus tvrtki, naročito farmaceutske industrije sa 250 milijuna eura i istaknula kako se osim tradicionalnih zemalja koje su do sada poslovale kod nas pojavljuju i neke nove poput Poljske i Indije.

„Trenutno pratimo 95 projekata vrijednih oko 7 milijardi eura koji bi trebali otvoriti 12500 novih radnih mjesta“, izjavila je Ivković te dodala kako još 36 projekata vrijednih oko miljardu eura traži strateškog partnera.

 

(business.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)