Foto: Anadolija
Svjestan da je proizvodnja ćumura naporan i ne baš unosan posao, Hamdiji Subašiću iz sela Šćipe, udaljenog oko 25 kilometara od Prozora na jugu Bosne i Hercegovine, ćumurane su jedini izvor prihoda.
Sa svoja dva brata već osam godina pravi i prodaje drveni ćumur ili ugalj. Proizvodnja drvenog ćumura u polukružnim objektima građenim od cigle, na ovom području je započela otprilike prije pola stoljeća. Osim što siromašnom kraju daju mogućnost privrednog oporavka, ćumurane predstavljaju i neiskorištenu turističku atrakciju.
Priču o svom životu i bavljenju ovim poslom, Subašić je ispričao za Anadolu Agency (AA).
Kako kaže, njih trojica braće su živjeli u teškim životnim uslovima i nekada su se bavili stočarstvom.
“Ćumuranom smo se počeli baviti prije osam godina. To nam je bio izlaz iz teške ekonomske situacije, mada ni to nije neki spas”, ispričao je Subašić.
Od jedne ture se može proizvesti oko pola tone ćumura, a Subašić kaže da mu je taj posao sada glavni izvor finansija.
“Međutim, ćumurana je sezonski posao, kada dođe zima prestajemo se baviti ovim poslom, jer ne možemo ići u planine”, ispričao je Subašić.
Da ovaj posao i nije lagan govori podatak da Subašić sa svoja dva brata odlazi u šumu, sakuplja drva koja su oborena, suha te ih dovlači do ćumurana.
“Sedam dana gori drvo, nakon toga se sedam dana hladi da bismo to mogli pakirati i transportovati”, pojasnio je on za AA.
Kako kaže, to je vrlo nezahvalan posao, jer je dim koji se tako stvara prilično otrovan.
Međutim, zbog sječe šuma koja je sve češća i izraženija u posljednje vrijeme zbog čega se nepovratno smanjuje šumski fond, Subašić i njegova braća će narednih godina biti primorani da nađu neki drugi izvor prihoda.
“Šume na našem području su velikim dijelom posječene, znate da vlada bezakonje, sve su manje šanse da se čovjek bavi time u nekoj budućnosti. Možda još ove godine, ali sljedeće se vjerovatno nećemo moći baviti pravljenjem ćumura”, pojasnio je on.
Subašić navodi da su im ćumurane svih ovih godina bile osnovni izvor prihoda, ali da su zbog bezakonja došli u situaciju da su šume skoro pa uništene.
U selu Šćipe postoje još tri ćumurane, a ima ih još nekoliko i u obližnjem selu.
Ćumurane su inače izgrađene u obliku lopte prečnika 3,5 metra i isto tolike visine, a u svaku može da stane oko osam kubika drva.
(Anadolija/av)