Autor: Edina KAMENICA, Oslobođenje.ba
"A, šta drugo nego ud'ri po sirotinji", rekla nam je Naida Višo, sekretar Crvenog krsta/križa KS-a, čiju javnu kuhinju u januaru koristi 2.200 osoba.
Ako se ima u vidu da je to 175 osoba manje nego posljednjeg mjeseca 2013, neupućeni bi zaključili: siromašnih je, ipak, manje. Nažalost, ne radi se o tome, iako je trenutno i prema informacijama Službe kantonalnog Centra za socijalni rad, u kojem je Aida Sokolović v.d. direktorica, broj korisnika toplog obroka u svim javnim kuhinjama ovog kantona 5.734, manje nego u decembru prošle godine. Zašto?
"U toku je revizija korisnika, prema izmjenama i dopunama Uredbe o priznavanju prava na topli obrok", ističe Sokolović, a razlozi zbog kojih neko ostaje i bez jedinog obroka su različiti: od toga da su se korisniku povećali prihodi, preseljenje, neredovno a neopravdano preuzimanje obroka, nedostavljanje dokumentacije na vrijeme.
Prekratak rok
Višo tvrdi da je rok za dostavljanje bio prekratak, a Sokolović vjeruje da će u naredna dva mjeseca broj korisnika dostići onih 6.300, koliko ih je bilo u novembru, kao i tokom 2012. Ali, šta će dotle jesti oni kojima se pravo na obrok oduzme?
Da je situacija alarmantna, pa i kada su u pitanju osnivači javnih kuhinja, svjedoči i podatak o rastućem dugu kantonalne Direkcije za robne rezerve prema dobavljačima, koji iznosi blizu dva miliona maraka (u oktobru 2013. je bio 1.800.000 KM, a toliko iznosi i dug Ministarstva za rad i socijalnu politiku prema Direkciji). Treba li onda čuditi što su korisnici Imaretove kuhinje početak 2014. dočekali uz obroke bez mesa:
"I do sada je ovaj bio minimalan", ističe menadžer RO Merhamet Sarajevo Munib Bujak, napominjući da sufinansiranje dijela troškova oko ovog projekta kasni već četvrti mjesec, a isti problem je vezan i za sve druge javne kuhinje u Sarajevu.
"Broj onih koji se hrane kod nas je isti kao u decembru 2013, iako svakodnevno primamo nove zahtjeve. No, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku sada ima strožije kriterije, traži mnoštvo dokumenata, a mnogi od onih kojima je taj obrok potreban ne mogu ni hodati ili su teško pokretni. Mi im i preko socijalnog radnika pokušavamo pomoći, ali sve je to nedovoljno", tvrdi Bujak, navodeći da Merhametova kuhinja u Švrakinom Selu ima 1.500 korisnika, a tu su punktovi i na Ilidži, u Hrasnici i Rakovici.
"Mi se trudimo da nikoga ne vratimo s praga, ali su i nama smanjeni prihodi. Od oktobra nismo dobili novac za sufinansiranje plaća i materijalnih troškova, računi se gomilaju. Kako nastaviti, ne znamo. Živimo i radimo dan za danom", iskren je Bujak, napominjući da stanje nije ništa bolje ni sa drugim Merhametovim projektom Kućna njega starih, bolesnih, iznemoglih. Dovoljno je navesti to da je u 2013. godini 300 osoba dobivalo ovu pomoć, a u januaru je broj smanjen na 120!
"Lokalna zajednica sve manje participira, i sada nam je glavni cilj makar pružiti pomoć najugroženijim. Što je najgore, ne naziru se rješenja. Ostali smo sami sa našim korisnicima na milost i nemilost", jasan je Bujak, navodeći broj telefona koji se može pozvati i donirati marka za javnu kuhinju Imaret: 090 290 051.
Direktor Caritasa Banjolučke biskupije dr. Miljenko Aničić kaže da je situacija u ovoj oblasti sve gora.
"Posebno se zaoštrila posljednja dva, tri mjeseca", ističe dr. Aničić, te napominje da se nakon prvih poratnih godina činilo kako će splasnuti potražnja pomoći za preživljavanje (hrana, odjeća, obuća, lijekovi, ogrjevno drvo i dr), međutim, od 2010. godine naovamo potrebe za tim rastu. Caritas, ističe direktor, nema kuhinju u klasičnom smislu, kakvih je u tom gradu više.
"Kuhamo za jedan broj korisnika patronažne službe i njima odnosimo jelo. Broj je ograničen brojem korisnika kućne njege", kaže dr. Aničić, od kojeg saznajemo da je protekle jeseni Caritas primio dvostruko više molbi za pomoć, a najviše se traži hrana.
"Povećava se i broj osoba kojima je isključeno grijanje ili struja, jer nemaju čime platiti. Ranije su nam se obraćale većinom starije osobe, a sad je sve više mlađih ljudi, s obiteljima i bez prihoda. Povećao se i broj roditelja koji ne mogu opremiti djecu za školu, a sve više nam se obraćaju i razne organizacije koje zastupaju pojedine grupe invalida, i uopće osobe s nekim posebnim potrebama", nabraja dr. Aničić, dodajući da je od Božića Caritas počeo dijeliti preko hiljadu prehrambenih artikala, što direktno, što preko župa, ili na drugi način, a što će trajati još dvije, tri sedmice.
Ovjera uvjerenja
No, šta gladni u KS-u trebaju dostaviti kako bi dobili po komad hljeba i varivo dnevno. Na web stranici Ministarstva stoji da se to pravo može ostvariti u sljedećim javnim kuhinjama: Crveni križ, Merhamet, Kruh svetog Ante, Stari Grad i Pučka kuhinja Jelo na kotačima. Ali, pored ispunjenog zahtjeva, za to je potrebna sljedeća dokumentacija: kućna lista, potvrda MZ o broju članova domaćinstva, lična karta za punoljetne članove, prijavnica, rodni list za djecu do 15 godina, a za one starije i potvrda o redovnom školovanju ili dokaz o primanjima, dokaz o stambenom statusu, uvjerenje sa biroa i iz PIO, potvrda iz firme, izjava da osoba ništa ne izdaje pod zakup, da nije vlasnik kuće/stana, uvjerenje boračko-invalidske zaštite, uvjerenje civilnih žrtava rata, rješenje o invaliditetu ili ometenosti u psihičkom razvoju, uvjerenje o (ne)posjedovanju motornog vozila, uvjerenje o državljanstvu.
Mislite da je kraj? Treba dostaviti i poresko uvjerenje. Sve kopije ovih najmanje 20 dokumenata moraju biti ovjerene kod općinskog organa i ne smiju biti starije od šest mjeseci. Posebna su priča, upozorava i Belmin Debelac iz visočke organizacije Mladi volonteri (koja priprema otvaranje tamošnje javne kuhinje), kriteriji po kojima su i straćare veće od 30 kvadrata vlasniku prepreka da se uopće prijavi za javnu kuhinju.
"Ne zaboravite da pričamo samo o jednom toplom obroku dnevno. Užas, ali sve opet bude lakše ako znamo da sa 18 naših punktova neki gladni ljudi neće otići praznih ruku", kaže Naida Višo iz Crvenog krsta.
(oslobođenje.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)