Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije su na "uzlaznoj putanji", a kod rukovodstva Srbije je više nego uočljiva želja da sa susjedima, posebno sa Bosnom i Hercegovinom, razvija što je moguće bolje odnose, izjavio je ministar spoljnih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

"Mislim da je čitava klima u regionu bolja nego što je bila u posljednjih 15 godina. Odnosi bilo koje dve države, naročito u "magičnom" trogulu Srbija, BiH, Hrvatska, pa i Crna Gora – nikada nisu bili bolji, uprkos mnogim otvorenim problemima", rekao je Lagumdžija u intervjuu Tanjugu.

Šef diplomatije, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara i jedan od sedam najuticajnijih lidera u BiH uvjeren je, kako ističe, da smo se svi "naučili pameti" i da ona nekadašnja balkanska logika "da komšiji crkne krava" više "ne stanuje ovde".

Povodom predstojeće zajedničke sjednice Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije, koja je trebalo da bude održana ovih dana, ali je odložena zbog rekonstrukcije vlade BiH, Lagumdžija je ocijenio da je riječ o susretu koji predstavlja prekretnicu u ukupnim odnosima BiH i Srbije.

Taj susret, kaže, u sebi nosi "puno sadržaja i simbolike", pa ga zato očekuje sa velikim nestrpljenjem, kao priliku i za rješavanje otvorenih pitanja i za dalji korak naprijed u saradnji.

U otvorena pitanja ubraja prije svega pitanje granice, koja postoji i zna se gdje je, ali "papirološki" nije riješena, zatim pitanje potraživanja nečega što je "zarađeno" u negdašnjoj zajedničkoj državi SFRJ, te rješenje imovinskih pitanja.

Rješavanje pitanja granice je važno jer, kako kaže, u izgledu je značajan projekat i razvojna šansa za cijelu BiH. Riječ je o izgradnji hidroelektrana na rijeci Drini.

A što se tiče imovine stečene u zajedničkoj državi, ona je, kaže, procijenjena na milijardu konvertibilnih maraka, što je značajna cifra za malu državu kao što je BiH, ukazuje Lagumdžija.

"Vjerujem da ćemo te stvari riješiti. Tokom posljednjeg boravka u Beogradu imao sam susrete sa Ivicom Dačićem, (prvim potpredsjednikom vlade Aleksandrom) Vučićem i (ministrom spoljnih poslova Ivanom) Mrkićem i vidio sam zaista jednu otvorenost, ali iskrenu, ne neku diplomatsku spremnost da radimo zajedno… Da jedni drugima budemo od pomoći koliko možemo", rekao je Lagumdžija.

"Vjerujem, dakle, da će zajednička sjednica biti dobar podstcaj vrlo konkretnim aktivnostima na budućoj saradnji", reakao je.

To će, prema njegovim riječima, biti i dobra prilika za otvaranje nekih ekonomskih i drugih projekata, a kao primjer naveo je činjenicu da se BiH priprema za Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Brazilu, gdje ta država nema ambasadu, a Beograd je ima.

"Očekujem i naišao sam na otvorena vrata da nam tu Srbija bude od pomoći", kaže Lagumdžija, uvjeren da bi, koja god da je od država regiona otišla na Svjetsko prvenstvo, navijali jedni za druge po principu Eurosonga, kada smo jedni drugima davali po dvanaest poena.

Šef diplomatije BiH je ocijenio da je Srbija napravila velike korake ka evropskim integracijama, posebno nakon briselskog sporazuma Beograda i Prištine, a BiH je, kako je rekao, ostala tamo gdje je bila prije 12 godina.

"Čestitam Srbiji na tome što je uradila na njenom evropskom putu", rekao je Lagumdžija, i dodao da ga raduje i to što je Hrvatska postala članica EU jer će to Bosni i Hercegovini, pored toga što je dobila granicu sa EU, doprinijeti da brže korača evropskim putem.

On naglašava da ta zemlja ima tri spoljnopolitička cilja koja su istovremeno i tri unutarpolitička "instrumenta za promjene": EU, kretanje ka NATO integracijama i regionalna saradnja.

"Za BiH je posebno važno da regionalna saradnja bude što je moguće dinamičnija. Zato nas saradnja sa zemljama, koje su u nekoj vrsti čekaonice za EU, itekako ubrzava ka našim pravim ciljevima, a najvažnije je to što nam pomaže da se transformišemo u progresivno društvo, sa jačim institucijama i boljim ukupnim uređenjem - od socijalnih pitanja, do ekonomskog okruženja", naveo je Lagumdžija.

Govoreći o državama regiona i njihovom putu ka EU, Lagumdžija kaže da će da će zbog obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, naredne godine fokus svjetske javnosti ponovo biti usmjeren na region, BiH i Sarajevo.

"Govorim o godini u kojoj Evropa i svijet, 100 godina nakon rata, treba nešto da nauče, a to je da će 21. vijek početi tek onda kada se završi proces proširenja EU zemljama ovog dijela Evrope", rekao je Lagumdžija.

Smatra da interes EU nije ništa manji od interesa pet država regiona, koje su u različitim fazama priključenja, da budu članice EU.

"Ako je ovaj region dio Evrope koji još nije u EU, onda ta EU ništa nije naučila od 1914. godine do danas", naveo je Lagumdžija dodavši da naredna godina treba da bude nova stranica, koja će značiti novi početak i poruku Evropi da mora da dovrši proces priključena država zapadnog Balkana.

"To Evropi nije ništa manje važno nego nama, jer sve dok dijelovi ovog regiona ne budu dio Evropske unije ona će biti nedovršena", poručio je Lagumdžija.

Upitan da li to što je Beograd zamrzao učešće u trilaterali sa Sarajevom i Ankarom, nakon što je turski premijer Redžep Tajip Erdogan nedavno u Prizrenu izjavio da je "Turska Kosovo, a Kosovo Turska",

Lagumdžija kaže da su ga svi sa kojima je razgovarao o tome uvjeravali da je riječ o nesporazumu za koji se nada da će brzo biti prevaziđen.

"Pitanje naše saradnje u trilaterali je nešto što jednostavno nema alternativu. Ne vidim razlog zašto bi bila zaustavljena, a vidim puno razloga zašto bi trebalo da idemo dalje", izričit je Lagumdžija.

Predsjednički samiti su veoma važni i daju ukupni politički podsticaj, a naredni bi, kako je ranije dogovoreno, trebalo da bude neka vrsta ekonomske trilaterale, kazao je Lagumdžija, napomenuvši da je turska ekonomija u ekspanziji, a zemlja "regionalni gigant" u mnogim oblastima.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)