Dženazu-namaz je imamio reisu-l-ulema IZ-a u BiH Mustafa ef. Cerić koji se obratio okupljenima i rekao da je malo kod nas intelektualaca ili umjetnika koji su našli snage da naprave takav nagli rez i prekinu dotadašnju životnu putanju, uzdižući se iznad trivijalnosti svakodnevlja i, čvrstog karaktera, kritički prosuđujući o sebi i svome djelu sa svrhom promjene kao što je to učinio Nedžad.
Nedžad Ibrišimović ukopan je u haremu Ferhadije džamije, uz učenje prigodnih sura iz Kur'ana, a od njega su se oprostili njegova porodica, prijatelji, građani i poštovaoci njegova djela.
"Nikoga ne optužujem i nikoga ne krivim za džehennem kroz koji sam prolazio cio svoj život, evo već pedeset godina na svojoj rodnoj grudi, jer je tako Allah odredio, ali nikome i ne zahvaljujem na sreći, snazi i zadovoljstvu i ushićenju koje danas osjećam, osim Allahu džellešanuhu", govorio je rahmetli Nedžad Ibrišimović.
Ibrišimoviću pripada nezaobilazno mjesto u novijoj historiji bh. književnosti.
Rođen je 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. Kao trogodišnji dječak ostao je bez oca, te se sa majkom preselio u Žepče, gdje je završio osnovnu školu.
U Zenici je počeo pohađati srednju tehničku školu, da bi se nakon završenog prvog razreda vratio u Sarajevo i upisao srednju školu za primjenjene umjetnosti, odsjek vajarstvo. Po završetku srednje škole radi kao nastavnik u Žepču, no nakon godinu dana upisuje studij filozofije u Sarajevu i diplomira 1977. godine.
Radio je kao urednik u listovima "Naši dani" i "Oslobođenje", te surađivao sa drugim bh. časopisima, a jedno vrijeme je radio i kao nastavnik u Goraždu. Ipak, najveći dio svog života bio je profesionalni književnik.
Iza njega su ostala antologijska djela bh. književnosti - romani "Ugursuz", "Karabeg", "Braća i veziri", "Knjiga Adema Kahrimana", te posljednji roman "Vječnik", koji su pojedini kritičari proglasili remek-djelom, te za koji od strane Društva pisaca BiH kandidiran za Nobelovu nagradu 2005. godne.
U januaru 2009. godine u izdanji IKD "Šahinpašić" objavljeno je osmo izdanje "Vječnika", a ukupan tiraž svih izdanja je 12.000 primjeraka. Roman "Vječnik" oborio je sve rekorde u izdavačkoj kući Svjetlost iz Sarajeva, uključujući i Selimovićev "Derviš i smrt".
Dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, Nagrade Skender Kulenović, Hasan Kaimija, IP Veselin Masleša, Svjetlost...
U toku agresije na BiH direktno se uključio u odbranu zemlje. Na Dobrinji je organizovao KZB "Preporod" koja je radila i u doba blokade ovog dijela Sarajeva.
Bio je član Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine, kao i Društva pisaca Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio od 1993. do 2001. godine. Od 1995. do 1998. vodi i uređuje časopis za književnost "Život". Izborna Skupština ANUBiH uvrstila ga je u svoje članstvo kao novog dopisnog člana. Ovo priznanje Ibrišimoviću je dodijeljeno u ime ostvarenja na polju književnosti.
Prevođen je na brojne svjetske jezike, češki, turski, albanski, engleski, francuski, španski, njemački i italijanski.(DEPO PORTAL/em)