DIREKTORICA MUZEJA KNJIŽEVNOSTI I UMJETNOSTI BIH TRVDI

Šejla Šehabović: Uposlenicima koji me optužuju da ih maltretiram nije stalo do Muzeja i neće da rade posao za koji su plaćeni!

Arhiva 22.11.13, 09:19h

Direktorica Muzeja književnosti i umjetnosti BiH, Šejla Šehabović, za DEPO Portal odgovara na optužbe koje su na njen račun izrekli pojedini uposlenici ove ustanove, i tvrdi: To su pojedinci kojima nije stalo do Muzeja i koji neće da rade svoj posao!
šejla šehabović

Sve što Nedim Mušović, Tamara Sarajlić-Slavnić i Amina Abdičević odbiju uraditi jer im nije stalo do Muzeja, uradit ću lično, uradit će ostali zaposlenici, vanjski saradnici i volonteri. Do ove situacije je došlo zbog teškog zanemarivanja radnih obaveza. Srećom, pojedinci koji neće da rade svoj posao su u manjini, tvrdi direktorica Šehabović.

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Prije tri dana, 19. novembra ove godine, kustosi Muzeja književnosti i umjetnosti BiH Tamara Sarajlić-Slavnić, Amina Abdičević i Nedim Mušović oglasili su se u javnosti saopštenjem u kojem tvrde da je Muzej „mrtva ustanova, bez naznaka da bi se išta moglo poboljšati u skorijoj budućnosti“.

Pored neriješenog pravnog statusa institucije, koja baštini originalne rukopise Ive Andrića, Hasana Kikića, Silvije Strahimira Kranjčevića, navedeni trojac velikim problemom smatra i imenovanje Šejle Šehabović za kustosicu Muzeja, koja je, kako tvrde, nezakonito došla na njegovo čelo:

„Federalna vlada u junu je postavila Šejlu Šehabović na mjesto "privremene direktorice". U nadi da će, po obećanju Federalnog ministra kulture i sporta Salmira Kaplana (SDA), situacija biti riješena za mjesec-dva, kao i da će sva dugovanja biti uredno vraćena uposlenicima, vjerovali smo u ovu komediju od imenovanja. Kaplan je u susretu s uposlenicima Muzeja, što je njegov prvi i jedini dolazak u našu ustanovu, rekao doslovno: "Ovo imenovanje Šejle Šehabović nije urađeno po zakonu, ali ne mora ni biti". Uprkos tome, Šejla Šehabović je pokazala zavidnu nesposobnost i nevoljnost u rješavanju nagomilanih problema. Stoga smatramo da je njeno djelovanje nevažeće i usmjereno direktno na štetu stručnih radnika Muzeja koji su već duže vrijeme žrtve neviđenog maltretiranja i ponižavanja. O recentnim problemima bit će obaviještena javnost kao i relevantne institucije, Vijeće ministara, Vlada Federacije, Kanton Sarajevo, SIPA, Inspekcija rada" - napisano je u dopisu kustosa.

No, da li je baš sve tako? I druga strana u ovom slučaju ima svoju priču, te smo nakon iznesenih optužbi uposlenika Muzeja za književnu i pozorišnu umjetnost BiH kontaktirati direktoricu Šejlu Šehabović, koja je za DEPO Portal izjavila da ne zna šta je tačan povod za takvu reakciju nekolicine uposlenika, ali je ustvrdila i da takvo ponašanje nije nešto što već nije viđeno od dotičnih osoba.

- Ne znam šta je uzrok istupa u javnosti Nedima Mušovića, Tamare Sarajlić-Slavnić i Amine Abdičević. Važno je znati da ih ne možete zvati kustosima Muzeja jer oni predstavljaju samo sebe lično. Na isti način oni su istupali u javnosti mjesecima prije nego što sam došla u Muzej, samo što su tada napadali drugu nadređenu osobu. Ako pogledate naslove iz Dnevnog Avaza iz tog perioda, primjetit ćete da mene danas krive za iste stvari za koje su krivili osobu koja im je tada bila nadređena. To je, dakle, njihov problem.

Također, direktorica tvrdi da sa izuzetkom Nedima Mušovića, Tamare Sarajlić-Slavnić i Amine Abdičević, ostali uposlenici Muzeja rade odgovorno te građanima pružaju kvalitetne usluge.

- Svi zaposleni u Muzeju, uključujući i kustosicu koja je na porodiljnom odsustvu, rade punom parom, ne odbijaju ni jedan zadatak. Muzej čak privlači i volontere, koji se zajedno sa zaposlenicima trude da održe ovu instituciju. Građani mogu očekivati da Muzej ispunjava svoju funkciju u svakom trenutku. Sve što Nedim Mušović, Tamara Sarajlić-Slavnić i Amina Abdičević odbiju uraditi jer im nije stalo do Muzeja, uradit ću lično, uradit će ostali zaposlenici, vanjski saradnici i volonteri. Do ove situacije je došlo zbog teškog zanemarivanja radnih obaveza. Srećom, pojedinci koji neće da rade svoj posao su u manjini, tvrdi direktorica Šehabović.

Međutim, i pored tvrdnje o dobroj atmosferi i odgovornom osobolju, Šehabović ističe da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti vrlo lako može doživjeti subdinu Zemaljskog muzeja BiH, ali ne zbog nesposobnosti njegovog rukovodstva, nego zbog, kako tvrdi, „neriješenog pravnog statusa“:

- Svim snagama se borimo da ne doživimo sudbinu Zemaljskog muzeja, pogotovo sada, kad smo nadomak pravnog rješenja. Zbog toga sam tužna što troje ljudi iz naše kuće lobira na sve strane i čini sve što može kako bi zauvijek zaključali muzejska vrata. Muzej je, s obzirom na situaciju, u odličnom stanju. Galerija je funkcionalna, eksponati su na sigurnom i naša vrata su otvorena svima, od posjetitelja do istraživača. Sve što je potrebno je minimum finansija koje nam država može obezbijediti. Za sve drugo se možemo pobrinuti vlastitim snagama.

"Od velike pomoći bi bilo kada se mediji ne bi "palili" na senzacije i izmišljena prepucavanja, nego obavljali svoj posao. Da je ovo zemlja u kojoj bi sve televizije došle da snime otvaranje izložbe u Muzeju, kao što su došle da snime naklapanja pojedinaca, sve naše institucije lakše bi se i održavale i razvijale. Za napredak je dovoljno da svako radi svoj posao."

Direktorica nije propustila priliku i da uputi kritiku medijima zbog načina praćenja dešavanja vezanih za Muzej:

- Od velike pomoći bi bilo kada se mediji ne bi "palili" na senzacije i izmišljena prepucavanja, nego obavljali svoj posao. Da je ovo zemlja u kojoj bi sve televizije došle da snime otvaranje izložbe u Muzeju, kao što su došle da snime naklapanja pojedinaca, sve naše institucije lakše bi se i održavale i razvijale. Za napredak je dovoljno da svako radi svoj posao, navodi Šehabović.

Da li je istup trojca Tamare Sarajlić-Slavnić, Amine Abdičević i Nedima Mušovića zaista bio motiviran, kako oni tvrde, bahatim odnosom nove direktorice prema radnicima i nesposobnošću da profesionalno vodi Muzej, ili se pak radi o osobama nespremnim da odgovorno rade svoj posao i izvršavau potrebne obaveze, vrijeme će pokazati. Građanima BiH za nadati se je da će Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i ostalim institucijama koje se suočavaju sa sličnim problemima, konačno biti riješen pravni status, te da će državne institucije koje finansiraju svojim poreskim novcem početi pokazivati daleko veći stepen odgovornosti i profesionalnosti u svom radu, kako blamaže poput zatvaranja Zemaljskog muzeja ovo društvo ne bi moralo ponovo doživljavati.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)